Da hrvatska politička javnost ne padne u svekoliko neznanje, da ne zabludi i nepovratno zaluta – briga je to medijskih veleumnika s Prisavlja i njihovog štafetnog ravnatelja. Vojujući brižno ukaže im se potreba dovesti nekoga od provjerenih članova Lige političkih analitičara, ovisno o kojoj se zabludi i vrsti neznanja radi, ovisno o kojoj se dvojbi dvoji: onoj planetarnoj ili nacionalnoj.

Liga broji mnogo članova, najčešće su to marksisti i Bakarićevi gojenci s Političkih nauka ili oni Kardeljevi s Filozofskog fakulteta, ali u pravilu selektirani UJDI-jevci s liste Otvorenog društva. Svi oni znaju što je politički marketing, PR; ideološko presvlačenje iz crvenog u zeleno, iz staračkog u mladenačko, iz samoupravno-socijalističkog u anarho-liberalno nije im neprihvatljivo; imaju uvida u programe političkih stranaka; imaju svačiju člansku iskaznicu na stolu; poznaju što je to anketiranje i ispitivanje javnog mnijenja; razlikuju rezultate anketiranje za javnost, za publiku, ali i ono za vlastite potrebe; katkada – istini za volju - djeluju iskreno.

Jednog takvog političkog analitičara s rekordnim brojem gostovanja na HRT-u gledatelji su imali prilike vidjeti i čuti u središnjem Dnevniku u subotu petog travnja. Dnevnik su uredili Ankica Posavljak i Đuro Drobac, a povod rasčlambi su predstojeći izbori za Europski parlament, rezultati istraživanja agencije Promocija plus o političkim preferencijama političara, stranaka i koalicija. Riječ je o istraživanu nazvanom 'CRO Demoskop'. Znanstveno zvuči, a zapravo se radi o programiranom telefonskom intervjuiranju na uzorku od 1300 ispitanika – kako tvrdi nitko drugi do zakrabuljeni 'Istraživački tim PROMOCIJE plus'.

Zbog čega mediji i HRT nekritički preuzimaju rezultate ispitivanja ove agencije ne sumnjajući u provjerljivost i istinitost istraživanja? Kad bi se radilo o kakvoj poznatoj znanstvenoj ustanovi kakvih ima u Hrvatskoj, bila bi poznata imena onih koji potpisuju rezultate svojih istraživanja. Budući se radi o privatnoj agenciji Adnana Begića i njegovog 'komšiluka' s Iblerovog trga – nema sumnje da je riječ o običnoj promidžbi i dizajniranju priželjkivanog mišljenja javnosti u korist visokog predstavnika SDP-a na Pantovčaku i ostatka njegove lijevo liberalne političke scene, one pod upravom bivšeg diplomata Zorana Milanovića, regionalnog oftamologa Nikice Gabrića, Mirele Holy, ali i za potrebe prisavskih novinara i Mesićevih 'čaršijskih' urednika.

Nu, politički analitičar prof. dr. sc. Žarko Puhovski je kao i uvijek pojasnio i ono što rezultati kakvog-takvog ispitivanja javnog mnijenja izravno ne dohvaćaju: tvrdi kako se SDP-ovi glasovi 'prelijevaju u OraH', a glasovi HDZ-a u desnu koaliciju. Kaže: 'To su oni koji bi htjeli SDP bez Milanovića i HDZ bez Karamarka'

Sutradan, u nedjelju šestog travnja, središnji se Dnevnik istog uredničkog dvojca nije bavio samo eu-izborima nego i o predsjedničkim. Iako su taj dan bile poznate kandidacijske liste (25 stranačkih, 18 samostalnih, 7 koalicijskih) i svih 275 kandidata za 11 hrvatskih mjesta u Europskom parlamentu, izostala su istraživanja agencije Promocija plus za eu-izbore, a za predsjedničke ne. Iako je svibanj bliži od prosinca, ipak razumljivo. Istraživački tim Adnanove agencije Promocija plus (PP) nije znao ili nije mogao u kratkom roku isprogramirati telefonsku anketu, pa preostaje sumnja da je riječ o manipulaciji jer je na kandidacijskoj listi za predsjedničke izbore tko zna prema kojem načelu selektirano samo pet kandidata (Grabar Kitarović, Vrkić, Markić, Josipović, Kujundžić) što je više nego sumnjivo s obzirom i na poznatu činjenicu da se dvoje kandidata neće kandidirati (Markić, Vrkić), i da je jedan izrazio samo teorijsku mogućnost (Milan Kujundžić). Urednik i voditelj Đuro Drobac drhtavim glasom konstatira da predsjedniku Josipoviću pada popularnost, ali rezultat ankete kaže da bi (u slučaju da su izbori 'danas') pobjedio u prvom krugu.

Nu, nevjerodostojnost rezultata se ogleda u naznaci da bi 16, 7 % birača HDZ-a dalo potporu kandidaturi Ive Josipovića. Zar postoji toliko veliki postotak birača koji bi bili protiv sebe? Prije će biti istina da taj rezultat proistječe iz činjenice da su anketirani birači iz Istre 'dežurali' na telefonima negdje u Lici, Imotskom ili zagrebačkoj Dubravi ili su se stranački lažno predstavljali ili, što je također moguće, da u HDZ-u među članstvom stoluje nevidljivi zavjerenički 'klub od 16, 7 %?

Zato, kada tvrdi bez dokaza da se 'glasovi birača HDZ-a prelijevaju drugdje jer žele HDZ bez Karamarka', profesor Puhovski zna što govori. Njegova sublimirana poruka i tvrdnja istodobno ima uporište u sintagmi da se 'HDZ treba demokratizirati', u sintagmi koju ponavljaju novinari Stirje, EPH-a, a i Karamarkovi unutar stranački oponenti, manje javno a više kuloarski u dosluhu sa spomenutim novinarima.

Nije teško prepoznati da su ti oponenti dio Sanaderovog i Kosoričinog nasljeđa koji priželjkuju 'demokratizaciju' HDZ-a prije nego budu dekonstruirani unutar stranački odnosi iz vremena kada je stranku 'demokratizirao' Ivo Sanader. Dio tog nasljeđa je i lukavi Ivo Stier koji se izborio za relativno visoku poziciju na HDZ-ovoj koalicijskoj listi za EU parlamentarne izbore. Nije uzalud na World Politics Institute u Washingtonu pohađao postdiplomski tečaj o upravljanju krizama. Mediji ne spominju njegovu epizodu s 'topničkim dnevnicima' nakon koje su uhićivani odvjetnici generala Gotovine, epizodu koja je kao bilješka osvanula na stranicama WikiLeaksa, a i on sam je zaboravio svoju izbezumljenost i nervozu nakon što je prepoznat kao nikakav karakter.

Kojeg li apsurda, kao nekoć Sanader tako je i on postao miljenik lijevih medija i bruxellesinstant 'desničara' pa se kao njihov izabranik pojavio na nedavnoj Stirijinoj jugosferičnoj političkoj paradi u Mostaru u ulozi onoga koji dodjeljuje – zamislite - pečat.

S obzirom na demokratizaciju HDZ-a na sličan je način zabrinut i Karamarkov zamjenik i Kujundžićev koalicijski partner dr. Drago Prgomet a i 'neformalni' kružok Jerka Rošina u Splitu.

Manje članstvo a više mediji u Prgometu su prepoznali teorijsku mogućnost (kako kaže profesor Kujundžić) pa se Josipovićev PR agent Ivan Tolj preko medija koje kontrolira pobrinuo oko Prgometove znanstvene, literarne i demokratske karizme. U potpori njegove političke promocije su svakako ugledni Posavljaci na čelu s Tomislavom Antunovićem. Ako je doktor Prgomet dokazao da se u isto vrijeme može stažirati, magistrirati pa onda diplomirati  - iako to, kako kaže, nitko nije tražio - i u kratkom roku doktorirati, nije isključeno da u svojoj daljnjoj karijeri učini još jedan naoko nemoguć korak. Jasno je koji.

Zato, hvala profesoru Žarku Puhovskom na iscrpnoj rasčlambi rezultata agencije Promocija Plus.

 

Ivan Mihael Ban

 

Share
0