Mislav Lukšić: Osvrt na znanstvenu studiju o muslimanskoj agresiji na Hrvate srednje Bosne 1992.-1994. (V.dio)
Osvrt na knjigu Charlesa R. Shrader, Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni /Vojna povijest, 1992.-1994./, s engleskoga preveo Zoran Bošnjak, Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2004., 288 str. (IV.dio)
Osvrt na knjigu Charlesa R. Shrader, Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni /Vojna povijest, 1992.-1994./, s engleskoga preveo Zoran Bošnjak, Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2004., 288 str. (III.dio)
Osvrt na knjigu Charlesa R. Shrader, Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni /Vojna povijest, 1992.-1994./, s engleskoga preveo Zoran Bošnjak, Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2004., 288 str.
Osvrt na knjigu Charlesa R. Shrader, Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni /Vojna povijest, 1992.-1994./, s engleskoga preveo Zoran Bošnjak, Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2004., 288 str.
Istočni obronci Biokova, preko kojih stara cesta, iz sela Kozice, vodi prema Makarskoj, po svemu sudeći skrivaju tajnu nestanka jedne skupine širokobrijeških franjevaca koje su 08. ili 09 veljače 1945. partizani odveli „Via Spalato“.

Novi britanski ministar vanjskih poslova Velike Britanije William Hague najavio je da će nova britanska Vlada snažno podržavati daljnje proširenje Europske unije na tzv. zapadni Balkan i Tursku, te da će se zauzimati za sankcije protiv onih političara koji budu radili na slabljenju države Bosne i Hercegovine. Ovakve najave, same po sebi, nisu ništa novo. Naprotiv, one su u potpunom suglasju sa stoljetnom britanskom strategijom koju je najbolje oslikao nekadašnji kolonijalni ministar i premijer u službi „njenog Visočanstva“, Sir Winston Churchill kada je kazao: "Engleska nema neprijatelje ni prijatelje, Engleska ima samo svoje interese".
Ovogodišnja veljača, kao i svaka do sada, odmiče u prisjećanjima, molitvi i obilježavanju 65. obljetnice mučkih ubijenih hercegovačkih franjevaca. Tolike su godine prošle a još uvijek nitko nije smogao snage izreći niti riječi isprike za zločine koje je partizanski pokret, u ime svog nalogodavca Komunističke partije Jugoslavije, počinio u veljači 1945. nad hercegovačkim franjevcima zatečenim na Širokom Brijegu, Mostarskom Gracu, Mostaru, Čitluku, i drugim hercegovačkim mjestima. Ispriku nismo čuli od čelnika političkih stranaka nastalih na ideološkim matricama SKH i SK BiH, ali ni od SUBNOR-a, i danas aktualnog baštinika tradicije partizanskog pokreta.