Iako je saborsko predsjedništvo u travnju, kad je odlučivalo o ukidanju pokroviteljstva Sabora nad komemoracijom u Bleiburgu, zaključilo da će se u Hrvatskoj ubuduće aktivnije obiljezavati Europski dan sjećanja na zrtve totalitarnih i autoritarnih rezima, 23. kolovoza, Sabor nije pripremio nikakav program kojim će obiljeziti sutrašnji spomendan, što oporbeni HDZ tumači kao 'ideološku podjelu zrtava', javlja Hina.

O zaključcima Sabora novinare je u travnju izvijestio predsjednik Sabora Boris Šprem, koji je tada najavio i da će Sabor najesen u prvom čitanju raspravljati o zakonskim izmjenama kojima će se utvrditi da se 18. studenoga uz sjećanje na tragediju Vukovara obiljezava i spomendan sjećanja na sve hrvatske zrtve pale za slobodu i neovisnost.

Obnašatelj duznosti predsjednika Sabora Josip Leko rekao je kako ne zna na što je točno mislio Šprem kada je najavio 'aktivnije obiljezavanje' Europskog dana sjećanja na zrtve totalitarnih i autoritarnih rezima, te da za sutra nije planirana nikakva posebna aktivnost Sabora ni njegovih odbora. Rekao je, međutim, da će vjerojatno netko u ime Sabora dati izjavu vezanu uz sutrašnji spomendan.

Za razliku od Sabora, vodstvo HDZ-a sutrašnji je spomendan odlučilo obiljeziti na svim stranačkim razinama pa će ogranci HDZ-a u svim sredinama poloziti vijence na grobišta zrtava poraća Drugog svjetskog rata te na Golom Otoku, kao i uz spomenik u spomen-području Jasenovac.

HDZ-ovci vladajuće prozivaju da ideološki dijele zrtve.

-Imamo zrtve i zrtve koje to nisu jer politički ne pašu jednoj strani. Riječ je o ideološkoj podjeli i kršenju ljudskih prava zrtava i njihovih obitelji - rekla je glasnogovornica HDZ-a Silvana Oruč Ivoš, te dodala kako je 'zastrašujuće da se u 21. stoljeću sve zrtve ne poštuju jednako'.

Upozorila je da Hrvatska, unatoč prihvaćenim europskim rezolucijama, još nije obiljezila grobišta iz poraća Drugog svjetskog rata, što, priznaje, nije krivnja samo sadašnje vlasti.

Europski dan sjećanja na zrtve totalitarnih i autoritarnih rezima utvrđen je Deklaracijom Europskog parlamenta o proglašenju 23. kolovoza europskim danom sjećanja na zrtve staljinizma i nacizma donesenom 2008., a potvrđen Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009.

EP je sve vlade i parlamente članica EU pozvao na provedbu te rezolucije, a 23. kolovoza kao Dan sjećanja na zrtve totalitarnih rezima Hrvatska slavi od lipnja prošle godine, kada je proglašen spomendanom i uvršten u zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima.

R.H.