Rasprave u UN-u, postupci Rusije, rusko-srpska vojna vježba u Srijemu, kao i pregovori o uspostavi buduće vlasti u BiH užarili su medijski prostor u kojem analitičari pokušavaju dokučiti čemu vodi takav pristup pri čemu su mnogi skloni vjerovati kako se Rusija na ovaj način želi otvoreno suprotstavi politici EU-a i NATO-a u (jugo)istočnoj Europi.

U sklopu rasprave o BiH koja se pred Vijećem sigurnosti UN-a vodila nakon govora visokog predstavnika Valentina Inzka došlo je do rasta tenzija tijekom rasprave o misiji EUFOR-a u BiH pri čemu su se na jednoj strani našla Rusija, a na drugoj ostale članice koje su odlučile produžiti misiju za još godinu dana. Iako je javnost očekivala već uobičajenu raspravu, Rusija se pobrinula za drukčiji scenarij te je u konačnici po prvi puta bila suzdržana prilikom glasovanja, tako da je mandat produžen glasovima ostalih 14 članica Vijeća.

Predstavnici Rusije u UN-u očito su nastavili s novom politikom ruske prisutnosti na granicama Europske unije i NATO-a, ali ovo je do sada najizravniji dokaz kako se vanjska politika Moskve otvoreno suprotstavlja načinu provođenja planova Bruxellesa, Strasbourga ili Washingtona kada je u pitanju BiH.

Opasna ruska igra

Naime, stalni ruski predstavnik u UN-u Vitalij Churkin tijekom rasprave  o BiH je pozvao na što ranije povlačenje osoblja visokog predstavnika te prestanak vanjskog miješanja u unutarnje poslove BiH.

Pritom je dao do znanja da međunarodna nazočnost u BiH, odnosno strane trupe mogu od strane Rusije biti shvaćene kao “instrument za ubrzavanje integracije BiH u EU i NATO”. Uz to, podsjetio je i kako postoji dovoljno loših primjera u kojima je uz pritisak iz inozemstva jednoj zemlji naloženo da se okrene perspektivi članstva u EU-u.

>>Josipović o Trilaterali ali ne i o rusko-srpskoj vojnoj vježbi uz hrvatsku granicu

Rasprave o BiH i ponašanje Rusije, kao i rusko-srpska vježba u Srijemu, užarili su medijski prostor u kojem analitičari pokušavaju dokučiti čemu vodi takav pristup pri čemu su mnogi skloni vjerovati kako se Rusija na ovaj način želi suprotstavi politici EU-a u (jugo)istočnoj Europi.

Reagirali su i veleposlanici nekih zapadnih država, a najizravniji među njima bio je francuski diplomat Philippe Bertoux podsjetivši kako Rusija do sada nije imala primjedbi na potporu UN-a misiji EU te je preko svog Twitter profila upozorio kako Rusija lošu atmosferu iz Ukrajine pokušava prenijeti u BiH.

-Rusija uvozi lošu atmosferu iz Ukrajine u temu koja s tim nema veze. To je opasna igra. To nije dobro ni za BiH, ni za Vijeće sigurnosti - napisao je Bertoux.

Kritikama se pridružio i britanski predstavnik Michael Tatham nazvavši rusku poziciju ciničnom i za žaljenje te kako se ovdje radi o ponižavanju stanovnika BiH kroz tvrdnju ruske strane kako je njihova želja za približavanjem Uniji inicirana pritiskom izvana.

Zapad ne želi Dodika

U sjeni ove rasprave u BiH se vode pregovori o sastavu buduće vlasti.  Iz postizbornih  poteza  stranačkih lidera i njihovih izjava vidljivo je da se rasprava iz Vijeća sigurnosti UN-a sve otvorenije preseljava u BiH.

Potvrda takvih tvrdnji je potpisivanje sporazuma o zajedničkom formiranju vlasti, koji su proteklog vikenda potpisali predstavnici Stranke demokratske akcije, Demokratskog fronta i Saveza za promjene. Stvaranje tog saveza kao i poziv Draganu Čoviću i HDZ-u BiH u javnosti su  protumačen kao stvaranje platforme protiv Milorada Dodika koji je okarakteriziran kao glavni ruski saveznik u BiH preko koga Putinove strukture destabiliziraju pokušaje  BiH na približavanju Europskoj uniji i NATO savezu.

>>Čović i Dodik: HDZ BiH i SNSD nezaobilazani u formiranju vlasti na svim razinama

Svjestan razvoja situacije, Dodik je pokušao preduhitriti scenarij svog micanja. Stoga se nekoliko dana ranije u Mostaru sastao s novoizabranim hrvatskim članom Predsjedništva BiH Draganom  Čovićem. S tog sastanka Dodik i Čović su kao srpski i hrvatski predstavnici s izbornim legitimitetom pozvali bošnjačke stranke na zajedničko formiranje vlasti na državnoj razini.

Analitičari su u tim trenucima ukazivali da je riječ o preuranjenom potezu jer se tada, kao uostalom ni danas, nije znalo tko će formirati vlast u Republici Srpskoj - Dodikov SNSD ili Ivanićev i Bosićev Savez za promjene, koji uživa potporu zapada. A upravo o tome ovisi koja će opcija osigurati prednost u Parlamentu BiH i biti dio vladajuće većine na državnoj razini.

Nedugo nakon  Dodikovog  dolaska u Mostar, Mladen Ivanić i Mladen Bosić potpisali su sporazum o surasnji s Bakirom Izetbegovićem i Željkom Komšićem.  Pozivajući HDZ BiH da se priključi novopotpisanoj  koaliciji, ovoj su stranci ponudili sva  hrvatska mjesta na razini BiH i Federacije BiH.

>>Mladen Bosić i SDS straše Sarajevo osovinom Dodik- Čović i nude sebe kao rješenje

U sjeni pregovora i razračunavanja jedna i druga strana, uvjetno kazano proruska i prozpadna, računaju na potpori HDZ-a BiH, stranke s plebiscitarnim izbornim legitimitetom dobivenim na izborima. Predsjednik te stranke i novoizabrani hrvatski član Predsjedništva BiH  Dragan Čović u nekoliko se navrata susretao i s Bakirom Izetbegovićem. Tema su naravno postizborne slagalice i traženje najboljih rješenja za izlazak iz novonastale situacije.

>>

Za sad je međutim nejasno kakav će biti konačni epilog. Nitko se ne želi upuštati u procjene tko će formirati većinu u Republici Srpskoj o čemu ovisi i formiranje vlasti na razini BiH. Pogotovo nitko ne želi otvoreno prognozirati mogućnosti zaoštravanja krize. Mnogi su međutim skloni vjerovanju da se svojevrsni ukrajinski scenarij lagano približava BiH. 

 

I. Pehar

Share
0