Goran Hadžić, optuženik Haškog suda za ratne zločine, umro je u Novom Sadu  u 58. godini života, bez pravomoćne presude za ratni zločin.

Goran Hadžić rođen je 9. rujna 1958. u mjestu Pačetinu pokraj Vinkovaca. U Hrvatskoj je završio osnovnu i srednju školu. Prije Domovinskog rata radio je kao skladištar u pogonu VUPIK-a u Pačetinu.

U politiku je ušao devedestih godina kada se priključio Srpskoj demokratskoj stranci te bio predsjednik općinskog odbora u Vukovaru, a zatim član glavnog odbora stranke u Kninu i predsjednik regionalnog odbora za Slavoniju i Baranju.

U siječnju 1991. izabran je za predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća, a 16. kolovoza iste godine u Dalju za predsjednika tzv. "vlade srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema".

Zanimljivo je kako je nakon uhićenja 1991. Hadžić ubrzo i pušten na slobodu od strane tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Josipa Boljkovca.

Zajedno sa Vojislavom Stanimirovićem, Goran Hadžić je u ožujku 1997. godine sudjelovao u osnivanju Samostalne demokratske srpske stranka (SDSS), koja je posljednjih godina glavna srpska politička stranka u Hrvatskoj.

Kao pripadnik udruženog zločinačkog pothvata predvođenog bivšim srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, on je bio optužen za ratne zločine nad hrvatskim stanovništvom od 1991. do 1993. na okupiranim područjima Hrvatske.

Gorana Hadžića se teretilo u 14 točaka optužnice za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene ubojstvima stotina i progonom tisuća Hrvata s okupiranih područja Hrvatske tijekom Domovinskog rata te za niz drugih zločina. Hadžića su vlasti Srbije uhitile 2011. godine. Suđenje na Haškom sudu je počelo u listopadu 2012. i prekinuto dvije godine kasnije jer mu je pozlilo u sudskom pritvoru.

Hadžić u travnju 2015. godine pustio na privremenu slobodu iz zdravstvenih razloga. Zbog liječenja suđenje u Haagu u proljeće ove godine prekinuto na neodređeno vrijeme.

Umro je, kao i Slobodan Milošević,  bez pravomoćne presude za ratni zločin.

 

M.M.