Proteklo političko ljeto u Hrvatskoj obilježilo je nekoliko događaja koji na prvi pogled i nemaju previše dodirnih točaka s politikom. Riječ je o dva velebna koncerta Marka Perkovića u Zagrebu i Sinju ali i nekoliko ljevičarskih festivala, uključujući one u Benkovcu i Šibeniku. Kad se vjerovalo da je ta priča završila s ljetom dogodio se nastavak.

Naime, nekoliko ljevičarski i tzv. antifašističkih udruga prije nekoliko su dana prijavile Marka Perkovića Thompsona. Antifašistička liga, Documenta i udruga VeDRA podnijele su, naime, Ministarstvu unutarnjih poslova u prekršajnu prijavu protiv Marka Perkovića Thompsona zbog korištenja pozdrava 'Za dom spremni' tijekom koncerata održanih ovog ljeta u Zagrebu i Sinju.

>>

Dok o Antifašističkoj ligi i Documenti manje-više javnost zna dosta, o udruzi VeDRA – Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista, koja okuplja “hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i antifašiste u zemlji i inozemstvu”, manje se toga zna.

U svojim dokumentima osnivači udruge VeDRA ističu kako “antifašizam u Hrvatskoj nije i ne može biti ograničen samo na razdoblje Drugog svjetskog rata, nego se proteže i na temelje Domovinskog rata, s obzirom na to da je srpska politika na prijelazu iz osamdesetih u devedesete godine 20. stoljeća imala sva obilježja fašizma”.

Ova tvrdnja sama po sebi dijeluje jako lijepo. Međutim, ako je potpunije sagledamo i prisjetimo se činjenice da je Srpska agresija na Hrvatsku u prvoj fazi vođena pod simbolom zvijezde petokrake, pod kojom su razarani Vukovar, Dubrovnik i Škabrnja, te raketirani Banski dvori, onda se nameće zaključak kako je cilj osnivača ove udruge amnestiranje zvijezde petokrake.

Na čelu udruge VeDRA, koju nazivaju i „braniteljska udruga grupacije Možemo“ je kontroverzni predsjednik Ranko Britvić te dvojica potpredsjednika i nekadašnih oficira JNA, Veselko Gabričević i Luka Džanko.

Kako bi u potpunosti shvatili o kakvoj je udruzi riječ, posvetimo se u osnovnim crtama životopisa čelnika ove udruge.

Ranko Britvić

Prema pisanju portala Narod.hr, predsjednik udruge VeDRA Ranko Britvić rođen je 1957. u Zadru, a završio je Pravni fakultet u Splitu. Od 1985. radio je u nekadašnjoj miliciji, odnosno u Republičkom sekretarijatu za unutarnje poslove.  Tijekom Domovinskog rata bio angažiran u policiji, a bio je voditelj Regionalnog nastavnog centra CZ Split MUP-a RH.

Nakon rata usmjerio je svoju energiju na političko-društveni aktivizam, često kritizirajući državu i javnost zbog, kako kaže, „revizionizma“ i „zaborava antifašizma“. Međutim, njegovi nastupi često izazivaju podjele, jer mnogi smatraju da svojim izjavama o fašizmu i usporedbama politike devedesetih s ideologijama Hitlera i Mussolinija relativizira razliku između agresora i branitelja.

Jedna od tih kontroverzi veže se i za odobravanje izjava Vjere Andrijić (101), nekadašnje partizanke i bolničarke te njezinim pokušajima opravdavanja pokolja širokobrijeških franjevaca u veljači 1945. Britvić se, naime, javno oglasio s tvrdnjama kako je spreman dati iskaz DORH-u te potvrditi navode Vjere Andrijić i to temeljem informacija koje je čuo od svog pokojnog oca.

>>

Iako se Britvić deklarativno zalaže za pomirenje, njegovi javni nastupi uglavnom su politički obojeni, a stavovi mu više odgovaraju ljevici nego tradicionalnim braniteljskim krugovima, što odražava njegov ideološki habitus.

Britvić, koji je bio kandidat liste SDP-a i Možemo na lokalnim izborima u Splitu, veliki je podržavatelj tekovina NOB-a a zalaže se i za povratak Trga maršala Tita u Zagrebu. O tome je govorio u velikom intervjuu za Novosti.

“Opravdanja da sad nije vrijeme, da postoje alarmantni socijalni, infrastrukturni problemi u Zagrebu, samo su izgovori. Sad je pravo vrijeme, sve kasnije bit će prekasno”, rekao je Britvić 2024. o povratku TMT-a.

Osim navedenog, Britvić sudjeluje i drži govore na proslavama Dana antifašističke borbe. Otvoreno se zalaže i za javno izvođenje partizanskih pjesama po hrvatskih gradovima.

Veselko Gabričević

Potpredsjednik Udruge veterana Domovinskog rata i antifašista je Veselko Gabričević, general HV-a u miru. Rođen je u Trilju 1948. godine. Školovao se na Vojnoj akademiji u Beogradu gdje završava magisterij vojnih znanosti te nakon toga radi u JNA. Kao kapetan JNA, Veselko Gabričević je koncem sedamdesetih I početkom osamdesetih obnašao dužnost referenta KOS-a u 10. hercegovačkoj brigade, istoj onoj koja je 1991. bila krenula prema Sinju, ali je zbog pritiska naroda u Pologu, promjenila smjer I završila na Kupresu. Prema dostupnim podacima, Gabričević je u tom razdoblju usko surađivao s oficirima tadašnje JNA Petrom Simovićem, Seferom Halilovićem i Aleksandrom Vasiljevićem.

>>

Nakon napuštanja JNA pristupio je HV-u, gdje je obnašao mnoge visoke vojne dužnosti.

Posljednjih godina Gabričević je politički aktivan te se trenutno nalazi na čelu Hrvatske stranke umirovljenika. Trenutno te je zastupnik u Hrvatskom saboru (od 2024.). Zanimljivo je kako je Gabričević, kao čelnik HSU-a, bio šesti na koalicijskoj listi HDZ-a u sedmoj izbornoj jedinici sa sigurnim prolazom. Dobio je samo 183 glasa (0,2 posto glasova), što govori o njegovom političkom rejtingu.

Nejasno je međutim, je li kod sastavljanja liste itko vodio računa o činjenici da Gabričević kao bivši oficir JNA i nekadašnji referent KOS-a ima dosje u Ministarstvu obrane Srbije i da bi zbog toga mogao biti ucjenjiv od srpskih službi ali i nekadašnjih kolega. Pogotovo je to upitno u slučaju Thompsona, ali i niza drugih tema, jer su stavovi srbijaskih vlasti i ljevice u Hrvatskoj potpuno podudarni.

Uz mjesečnu saborsku plaću od 4.294 eura neto, Gabričević prima i mirovinu koja iznosi 741 euro pa se tako njegov mjesečni prihod penje na 5.035 eura.

Luka Džanko

Luka Džanko potpredsjednik je udruge VeDRA i general HV-a u miru.  Rođen je 1945. u Perkoviću kod Šibenika. JNA je napustio 1991. godine kao potpukovnik i nedugo zatim imenovan zapovjednikom Južnog bojišta. Bio je također pomoćnik generala Janka Bobetka na Južnom bojištu, a kasnije zamjenik Ante Gotovine u Zbornom području Zadar.

Sudjelovao je u važnim vojnim operacijama poput Maslenice, Bljeska i Oluje, gdje je njegovo Zborno područje Bjelovar imalo značajnu ulogu.

U javnim istupima često ističe važnost antifašizma, Ustava i demokratskih vrijednosti, smatrajući da je antifašizam temelj hrvatske državnosti i da se mora jasno razlikovati između partizana koji su osloboditelji i ustaša koji su, prema njegovim riječima, simbol zla i nasilja.

Kritizirao je i neke bivše suborce koji su, po njegovu mišljenju, zaboravili na te vrijednosti te je pozivao na otvorenu raspravu o tome tko je bio u JNA, uključujući i samoga sebe, smatrajući da bi se time pročistila hrvatska povijest.

U svojim nastupima prečesto miješa nekadašnju Jugoslaviju i neovisnu Hrvatsku te zastupa stav da su pobjede nad fašizmom i u Domovinskom ratu jednako važne za identitet moderne Hrvatske.

 

Josip Zdunić

Share
0