Hrvatsku u ovoj godini očekuje ogroman pad ekonomske aktivnosti, znatno veći nego što se dosad najavljivalo. Naime, zbog pandemije koronavirusa, može se očekivati da će hrvatsko gospodarstvo u 2020. godini potonuti čak 11 posto, što je veći pad nego kod ijedne druge zemlje srednje i istočne Europe.

Najnovije su to prognoze uglednog Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), koji je ovih dana dao svoju ocjenu udara koronakrize na tranzicijska gospodarstva. U analizi se ističe kako je pandemija koronavirusa izazvala dosad nezapamćen šok u gospodarstvima zemalja u regiji te kako će njene posljedice biti jače od onih iz vremena posljednje recesije,, piše index.hr.

Najgore će pritom, upozoravaju u Beču, proći upravo Hrvatska, i to zbog prevelike orijentacije na turizam, u kojem se okrene svaka peta kuna u njenom gospodarstvu. Štoviše, pad hrvatskoga BDP-a u ovoj bi godini mogao biti gotovo dvostruko veći od prosjeka na razini zemalja u tranziciji, koji iznosi 6,1 posto.

“Hrvatsko gospodarstvo, koje je jako ovisno o turizmu, među najugroženijima je pandemijom covida-19”, upozoravaju u Beču.

Ranije prognoze MMF-a govorile su o padu hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini od devet posto, dok nam je Svjetska banka prognozirala pad BDP-a od 6,2 posto. Nove vladine prognoze govore o smanjenju gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u ovoj godini od 9,4 posto. U Bečkom institutu su, očito, znatno pesimističniji.

I domaći makroekonomisti upozoravaju da Hrvatsku u ovoj godini čeka pad u gospodarski ponor.

“U ovoj je godini realno očekivati pad BDP-a od devet do 11 posto. To će u najvećoj mjeri ovisiti o tome koliki će biti pad prometa u turizmu, kao i o tome koliki će pad biti u drugim djelatnostima”, kaže za Index Damir Novotny, ekonomski analitičar.

“Ova godina je izgubljena, iznosio pad devet, 10 ili 11 posto”, napominje Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. Dodaje kako će dubina pada ovisiti o daljnjem kretanju epidemije i nalaženju cjepiva, kao i o tome hoće li se i kako organizirati sloboda kretanja ljudi u EU, o čemu izravno ovisi naš turizam.

Analitičare posebno brine mogućnost da se na jesen ponovno vratimo u karantenu. Lovrinčevićeve računice, primjerice, pokazuju da je Hrvatsku svaki dan karantene koštao do stotinjak milijuna eura. Također, dodaje, dosadašnje iskustvo pokazuje da gotovo ni jedno svjetsko gospodarstvo, pa tako ni ono hrvatsko, ne može izdržati lockdown koji bi trajao duže od tri mjeseca.

Novotny, pak, upozorava da bi eventualni jesenski povratak u lockdown za Hrvatsku značio i veći pad gospodarske aktivnosti od ove koju nam najavljuju u Beču jer bi tada bio izgledan pad BDP-a od čak 15 posto.

Inače, osim Hrvatske, koja bi ove godine mogla biti rekorder po smanjenju ekonomske aktivnosti u široj regiji, velik pad BDP-a u Bečkom institutu prognoziraju i Sloveniji, 9,5 posto, zatim, Slovačkoj, devet posto, i Crnoj Gori, 8,5 posto. Riječ je o zemljama koje su, kao i Hrvatska, jako vezane uz turizam i promet ili imaju jak robni izvoz.

S druge strane, najbolje bi trebale proći države koje su najmanje okrenute turizmu ili koje su slabije integrirane u svjetsko gospodarstvo. To su, na prvom mjestu, Srbija i Poljska, kojima u Beču navješćuju pad ekonomske aktivnosti u ovoj godini od četiri posto, te Kosovo, u slučaju kojeg prognoze Bečkoga instituta govore o padu BDP-a od 4,4 posto.

Ako je suditi po analizi Bečkoga instituta, Hrvatsku u sljedećoj godini čeka i znatno sporiji oporavak nego što sada mislimo. Naime, njihove prognoze za 2021. godinu govore o rastu hrvatskog BDP-a od četiri posto. Iako je to čak i veća stopa od prosjeka na razini tranzicijske regije, a koja govori o oporavku regije po dinamici od 2,8 posto, valja naglasiti kako analitičari Bečkoga instituta kod većine zemalja govore o sličnoj stopi oporavka kao i u slučaju Hrvatske.

M.M.

Share
0