Predsjednik Republike Zoran Milanović u četvrtak se usprotivio usvajanju Zakona o elektroničkim komunikacijama kojima bi se u borbi protiv koronavirusa ozakonilo široko praćenje mobitela građana ali i upozorio da bi nakon okončanja krize, ukoliko se sve ne dovede u okvir zakona, mogle uslijediti masovne sudske tužbe i milijunske odštete koje će država morati platiti. Bankarski sustav i farmaceutski lobi je označio kao dijelove sustava koji profitiraju u ovoj situaciji.

-Ne znam tko je uopće srčano za to. Očekivao bih da oni koji ga predlažu stanu na sred trga i zapomažu kao Jeremija da ćemo svi pomrijeti ako taj zakon i te izmjene ne usvojimo jučer. Ali ne, tu se uporno štreberski ide u drugu proceduru, valjda na iscrpljivanje da ljudi odustanu, rekao je Milanović u intervjuu za N1 televiziju.

Kaže da mu to malo ukazuje na dvojbene namjere onoga koji predlaže.

-Zašto pobogu, kome to treba? I to još uz suglasnost praćene osobe. Zašto? Kakva je smisao te mjere, ako je to uz suglasnost praćene osobe, dodao je.

Govoreći o ograničavanju slobode kretanja, upozorio je na nedostatak pravne regulative te dodao da bi ljudi koji su obuhvaćeni tom mjerom - a to je u ovom trenutku cijela Hrvatska, nakon svega mogli tražiti sudske naknade, zbog pretrpljenih gubitaka.

-Mislim da je to u našem interesu da ne bi lupali glavom u zid jer nismo poduzeli sve mjere da štitimo svoje materijalne interese kao država, treba se ovo sve što se radi pojačati dvotrećinskom odlukom saborskih zastupnika koji nakon toga nastavljaju zasjedati.

Mi smo zabranili kretanje svih građana po Hrvatskoj puno rigoroznije nego što to bilo koji doneseni zakon predviđa. Imate Zakon o zaštiti zdravlja pučanstva koji govori o ogromnim ovlastima ministra zdravstva uz određene osigurače "na prijedlog ovoga", "uz odobrenje ovoga", ali ministar zdravlja je centralna osoba koja može svašta. Mi smo iz nekog razloga formirali Stožer u kojem je ministar zdravstva jedan član, a u zakonu imate cijeli niz mjera u kojima je karantena i zabrana kretanja. ali znam da tada zakonadavac nije imao predodžbu razloga donošenja zakona, situaciju u kojoj je cijeli svijet u blokadi. Ovo je nekoliko koraka dalje od toga i upravo zato treba to ojačati odlukom 2/3 saborskih zastupnika koji su je spremni dati, istaknuo je.

Upozorio je da ćemo zbog sadašnje krize vezane uz pandemiju koronavirusa ove godine imati veliki gospodarski pad i narast će i nezaposlenost, samo je pitanje za koliko. Smatra i da vladine zaštitne mjere nisu zakašnjele, ali i da je vlada mjere napravila na pritisak.

-Ja sam to rekao kada su izašli s prvim mjerama da je to rad u progresu, koji traje. I ovo što su sada odlučili pitanje je koliko dugo to može trajati i gdje su nam granice i našeg i svačijeg kapaciteta. Ovo drži vodu za nekoliko mjeseci, ocijenio je.

Vjeruje da Europska unija nije pala na ovom testu.

-Europska unija po meni nije pala na ovom testu, za ovo se nitko nije pripremao i nitko nije mogao očekivati da se svi sastanemo u Bruxellesu i gledamo što bi radili zajedno.

Svaka država se u ovoj situaciji brine za sebe i to je to. Hoće li EU pomoći s korona obveznicama ili stabilizacijskim fondom za što su više Nizozemska, Njemačka i sjeverne države, to je na kraju krajeva manje važno, nije presudno, bitno je da pomogne, istaknuo je.

Smatra i da je ova kriza potpuno drugačija od one iz 2008. godine. Drži kako je ovo kriza i ponude i potražnje u kojoj ako bude previše dugo kriza ponude doći će do inflacije pod uvjetima da ljudi imaju dovoljno sredstava.

-Bit će novaca neće biti robe, potpuno je neusporediva prema svim parametrima s krizom iz 2008. godine i po otpornosti bankarskog sustava i građana i po stopi nezaposlenosti koja je puno manja nego 2008. u cijeloj Europi. Druge su okolnosti. Ova kriza nije bila u nastajanju, ona je sve šokirala, istaknuo je.

Vezano uz ideje o smanjivanju plaća u javnom sektoru kazao je kako u tom sektoru radi 250.000 ljudi ukupno i kada se odbije one kojima nije u redu smanjivati plaću na kraju se dođe ne do samo jako malih ušteda nego do jedne druge stvari - država se sada zadužuje i morat će vraćati taj dug.

Stoga, kada kriza prođe država će morati vraćati taj dug, a što znači da će ljudi koji rade u javnom sektoru sljedeću povišicu vidjeti u dalekoj budućnosti.

-I zato im dva puta smanjivati plaću nema smisla, ocijenio je.

Drži i da će banke u cijeloj priči biti profiteri, ali i da to ne smije biti tako.

-Bankama je otpuštena rezerva odlukom HNB-a koja je Hrvatska narodna banka, možemo mi misliti koliko je to neovisna ustanova, koliko je izvan politike, jest izvan dnevne politike, koliko odgovara Frankfurtu, a ne Hrvatskom saboru - dvojbeno, ali je na kraju to Hrvatska narodna banka koju je osnovala Hrvatska i radi u našem interesu. Sada je kriza i što su napravili? Ono što su trebali. Otpustili su rezerve - 6,5 milijardi kuna koje su inače banke morale čuvati kao zlatnu škrabicu ako bude loše. Što sada rade s tim novcem? Posuđuju ga državi. Kako? Uz kamatu? Koliku? To čekam da čujem. Ako je preko jedan posto to je profiterstvo jer trenutno nitko ne može dobiti toliki povrat na svoj novac osim velikih pharmi i veledrogerija kojima je država dužna pa onda država plaća sulude kamate. Ne samo da o tome treba voditi računa tko koliko zarađuje i na čiju grbaču nego i što ćemo s kreditima, da li se plaća kamata. Banke će iz ovoga opet izaći masnog vrata, kazao je.

Upitan kako ocjenjuje naš zdravstveni sustav drži da je on nastao u društvu koje nije bilo demokratsko.

-Naš sustav je robustan i on je stari sustav kakav je moglo biti moguće ustrojiti jedino u vremenima kada baš nije bilo demokracije. Dosta je toga uništeno, ali nije sve, to je jedna žilava struktura i naš sustav opterećuju troškovi farmaceutske industrije, to su ogromni dugovi, to bi se dalo riješiti drukčije, u jednom trenutku je i bilo skoro riješeno jer u biti tim veledrogrerijama i tim gospodarima ogromnog novca se najviše isplati da im je država dužna jer im plaća kamatu na to. U vrijeme kada je kamatna stopa nikakva ili nula posto ili jedan posto, zatezna kamata je tolika da bi svatko htio imati novac tamo , a ne na banci, kazao je.

Podsjetio je i na situaciju koja se dogodila u siječnju 2017. kada je umrlo čak dvije tisuće ljudi više od desetogodišnjeg prosjeka.

-Ima puno stvari za koje nemamo odgovore, ali prelazimo preko njih i nastavljamo živjeti. U siječnju 2017. izračunato je da je broj umrlih bio 6500 u tom mjesecu. Međutim siječanj godinu dana ranije 4500 ljudi. Od čega? 2500 ljudi više. Prometne nesreće, samoubojstva, nije ih bilo. Dvije tisuće ljudi je umrlo više od nekog prosjeka. To je zastrašujuća brojka i to smo znali i nitko nije reagirao. To je vjerojatno bila epidemija teže gripe, jer u tim sezonskim prolapsima uvijek više umire i tako se izračunava jer mi ne testiramo na gripu. Ali kad vidiš da ti je u jednom razdoblju umrlo 45 posto više ljudi nego što je normalno u desetogodišnjem prosjeku u tom mjesecu umire, nešto se dogodilo, ne znamo što, podsjetio je.

Vezano uz stanje u domovima za starije i nemoćne i situaciju u Splitu i Koprivnici smatra da oko tih domova treba provesti istragu.

-Oko Domova za starije treba provesti istragu. Da ne ostanem na onoj neka institucije rade svoj posao, u Domovima za stare i nemoćne je temperatura kod štićenika kojih ima nekoliko stotina normalna stvar.

Meni je otac preminuo u jednom takvom domu u centru Zagreba i koliko god sam siguran da se tamo radi top, pretpostavljam da u svakom trenutku među štićenicima kojih ima više od stotinu i koji su po katovima raspoređeni po zdravstvenom stanju uvijek ima netko temperaturu, ali uvijek, istaknuo je.

 

R. Horvat

Share
0