Željko Lovrinčević: Hrvatska na prijelazu iz depresije u duboku društvenu i gospodarsku eutanaziju
Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta kazao je danas u Opatiji, gdje se održava 22. tradicionalno savjetovanje ekonomista, da je Hrvatska sada na prijelazu iz depresije u duboku društvenu i gospodarsku eutanaziju
Tijekom predavanja Lovrinčević je iznio podatke da je u Hrvatskoj od studenoga 2011. do studenoga 2014. standard građana smanjen za oko 10 posto, industrija za 8 posto, broj zaposlenih za 4,4 posto, da je javni dug porastao za čak 23 postotna boda BDP-a, s 59 posto na 82 posto BDP-a.
Upozorio je da će javni dug na kraju 2014. biti 81 posto BDP-a, ocijenivši da s s takvom razinom duga uvođenje eura nije izgledno još 20 godina.
Govoreći o očekivanjima u 2015., procijenio je da će bruto domaći proizvod (BDP) porasti za 0,2 posto, što će biti najslabiji rast u EU, a očekuje i daljnji pad zaposlenosti za 0,5 posto, uz odgodu preustroja u javnom sektoru.
Lovrinčević očekuje i blagi pad investicija za 0,1 posto, dok će inozemni dug činiti 105 posto BDP-a.
Istaknuo je i da će prema projekcijama, Hrvatska u 2015. i 2016. biti zemlja s najvećim deficitom proračuna u EU, a od sljedeće godine zemlja s najvećom razinom javnog duga.
Smatra da je Hrvatska sada na prijelazu iz depresije u duboku društvenu i gospodarsku eutanaziju, da su naznake te eutanazije dugoročni gubitak konkurentnosti, potpuna kriza povjerenja u političku strukturu, raspadanje institucionalne javne infrastrukture, uz emigraciju stanovništva i bijeg kapitala iz zemlje.
Tvrdi da zemlji predstoji dugo "mljevenje imovine" prodajom ili dodatnim oporezivanjem te da je u tijeku proces povijesnog gubitka pozicije Hrvatske u zajednici srednjeuropskih država i ulaska u dugoročnu društvenu i gospodarsku stagnaciju.
Rekao je da su reforme nužne, ali da nisu dovoljne za rješavanje krize, pri čemu je kriza političkog vodstva sve razvidnija i da je eskalirala do potpune nezainteresiranosti najodgovornijih.
Navodi i da jača animozitet prema poduzetnicima, upozorivši da ne funkcioniraju mehanizmi izlaska s tržišta te da su predstečajne nagodbe zamrznule strukturu gospodarstva.
Lovrničević naglašava da se regionalne razlike povećavaju i da je potrebno rekonstruirati društvo na novim osnovama. Smatra da je potreban novi odnos prema gospodarstvu, poduzetništvu, ulozi države, nova institucionalna infrastruktura, značajna promjena svjetonazora, ali i nova politička garnitura.
Po njemu, optimističan scenarij raspleta krize značio bi kontroliranu makroekonomsku prilagodbu uz progam pomoći usuglašen s Europskom komisijom, dok pesimističan scenarij predstavlja nekontroliranu makroekonomsku prilagodbu i napuštanje sadašnjeg režima monetarne politike.
Savjetovanje ekonomista u Opatiji nastavljeno je izlaganjima o ekonomskim izgledima i preporukama za hrvatsku ekonomsku politiku, o mogućnostima prevladavanja krize i drugim temama.
R.H.