Balet Hrvatskog narodnog kazališta premijerno je u petak 15. ožujka izveo komični balet „Coppélia“ Léa Delibesa. Jedan od najizvođenijih klasičnih baleta na pozornicu splitskog kazališta postavio je latvijski koreograf Aivars Leimanis, a Orkestrom HNK Split ravnao je maestro Hari Zlodre. U glavnim ulogama nastupili su solisti Baleta HNK Split: Eva Karpilovska, Ivan Boiko i Dimitrij Rodikov.

Prštava baletna komedija zamijenjenih identiteta u kojoj na kraju pobjeđuje ljubav, razigrana i puna radosti, na splitsku se pozornicu vraća nakon punih trideset godina u produkciji za čiju su vizualnu opremu zaslužni kostimograf Aleksandar Noshpal i scenograf Slaven Raos.

Komični balet „Coppélia“ ili „Djevojka s očima od emajla“ nastao je na glazbu francuskog skladatelja Léa Delibesa. Libreto je napisao Charles-Louis-Étienne Nuitter na temelju nadrealne Hoffmannove priče Der Sandmann. Balet je praizveden 1870. u Théâtre impérial de l'Opéra u Parizu, a izvorno ga je koreografirao Arthur Saint-Léon. Moderne koreografije po tradiciji se oslanjaju na one koje je Marius Petipa postavljao krajem 19. stoljeća za Carski balet u St. Petersburgu. Fantastična je to komična priča o zaluđenosti mladića Franza lutkom Coppélijom. Usamljeni stari alkemičar Dr. Coppelius (kojeg u predstojećoj predstavi igra Dmitrij Rodikov) živi na rubu seoskog trga. Seljani ga smatraju čarobnjakom, plaše ga se i ismijavaju. Njegova „kći“ Coppélia (Jaclyn Ann Higgins) mehanička je lutka, tako dobro napravljena, da seljani vjeruju kako je živa, a stari je Coppelius voli i pokušava joj udahnuti život svojim čarolijama. Swanilda (Eva Karpilovska) je jedna od najljepših djevojaka u selu. Zaljubljena je u život i svog vjerenika Franza (Ivan Boiko) za kog se treba udati sljedećeg dana na masovnom vjenčanju povodom proslave žetve. Franz na balkonu spazi Coppéliju, prelijepu novu djevojku kako mu s balkona šalje poljupce… Svoj dugovječni uspjeh na baletnim pozornicama „Coppélia“  duguje nadahnutoj Delibesovoj partituri idealnoj za ples, neodoljivo komičnom i vedrom zapletu s neizbježnim hepiendom.   Povijesno, balet je značajan kao veliki finale baletnog romantizma i prolog eri klasičnog baleta.

Koreografski rad Aivarsa Leimanisa, glasovitog latvijskog baletnog prvaka i umjetničkog ravnatelja Baleta Latvijske nacionalne opere splitska publika poznaje još od gostovanja Latvijskog nacionalnog baleta s Adamovim Gusarom na Splitskom ljetu 2006. godine. Nakon toga Leimanis je za splitski HNK bio i koreografom iznimno uspješnih produkcija Adamove Giselle (2010) i Adamova Gusara (2018). Pored njega autorski tim predstave čine dirigent Hari Zlodre, kostimograf Aleksandar Noshpal, scenograf Slaven Raos, oblikovatelj svjetla Branimir Bokan, asistent dirigenta Jure Bučević, asistentice koreografa Elza Leimane i Aysha Sila, te baletni majstori Albina Rahmatullina, Elena Nikolaeva i Vladimir Šuvalov.

 

D.Z.S.

Foto: Arhiva HNK-a Split