Global Risk Map 2027. američke sigurnosne kompanije Global Guardian Bosnu i Hercegovinu svrstava u kategoriju Moderate Risk, dok je susjedna Hrvatska svrstana u kategoriju Low Risk. Takva razlika ne znači da se u Bosni i Hercegovini očekuje rat, nego da BiH posjeduje kombinaciju političkih, kriminalnih, infrastrukturnih, prirodnih i društvenih ranjivosti koje mogu proizvesti ozbiljne posljedice u slučaju krize.

Ovaj prosudba polazi od teze da je najveći sigurnosni problem Bosne i Hercegovine upravo kumulativna ranjivost sustava. Politička fragmentacija, ograničena učinkovitost institucija, organizirani kriminal, infrastrukturna i energetska ranjivost, prirodne katastrofe, demografsko pražnjenje i vanjski politički i informacijski utjecaji međusobno se mogu pojačavati. Zbog toga najveća prijetnja nije nužno jedna izolirana sigurnosna kriza, nego mogućnost da se više kriza pojavi istodobno.

Posebna se pozornost posvećuje razlici između političko-strateškog rizika, koji je koncentriran oko državnih institucija i odnosa Sarajevo–Banja Luka, te fizičkih i prirodnih rizika koji se različito raspoređuju po regijama. Ključni pokazatelji kazuju da sjeverozapadna i sjeverna BiH imaju drukčiji profil rizika od Hercegovine, dok Mostar, Sarajevo i Banja Luka predstavljaju različite tipove strateških središta. Dakle, pitanje sigurnost BiH treba promatrati kroz koncept otpornosti države, a ne samo kroz pitanje prisutnosti ili odsutnosti oružanog sukoba.

Najveća ranjivost BiH nalazi se u kumulativnom učinku više međusobno povezanih rizika

Pitanje sigurnosti Bosne i Hercegovine često se promatra kroz prizmu ratnog iskustva iz 1990-ih. Takav pristup ima povijesno opravdanje, ali više nije dovoljan za razumijevanje suvremenog sigurnosnog položaja zemlje. Bosna i Hercegovina danas nije država u kojoj se može jednostavno govoriti o podjeli na „ratno“ i „mirnodopsko“ razdoblje. Sigurnosni rizici postali su složeniji i međusobno povezaniji.

U suvremenim međunarodnim procjenama sigurnost se sve češće promatra kroz kombinaciju političke stabilnosti, kriminala, terorizma, građanskih nemira, prirodnih katastrofa, zdravstvenih rizika, infrastrukture i sposobnosti institucija da odgovore na krize.

Upravo na takvom pristupu temelji se Global Risk Map 2027. kompanije Global Guardian. Prosudba procjenjuje države prema nizu indikatora koji uključuju kriminal, sukobe, zdravstvo, prirodne katastrofe, infrastrukturu, političku stabilnost, građanske nemire i terorizam. Za 2027. godinu uvedena je i važna novost: procjena se prvi put nastoji spustiti ispod razine države kako bi se pokazalo da rizik unutar jedne zemlje nije nužno ravnomjerno raspoređen.

Bosna i Hercegovina je u takvom okviru posebno zanimljiv slučaj. Ona istodobno predstavlja državu s relativno niskom razinom neposrednog vojnog rizika i državom s izraženim institucionalnim, političkim, kriminalnim i infrastrukturnim ranjivostima.

Stoga, osnovna teza koju nudi Global Risk Map 2027. ogleda se u prosudbi da se najveća ranjivost BiH ne nalazi u jednoj konkretnoj prijetnji, nego u kumulativnom učinku više međusobno povezanih rizika.

Politička nestabilnost kao najveći strateški unutarnji rizik

Najvažniji sigurnosni rizik po BiH je svakako političko-institucionalne prirode. Bosna i Hercegovina ima izrazito složenu ustavnu strukturu u kojoj se politička neslaganja mogu preliti na funkcioniranje državnih i entitetskih institucija. To je u prvom redu stalna napetost između bošnjačkih središta političke moći koji zagovaraju centralizaciju države, te vlasti u Republici Srpskoj koje na to odgovaraju separatističkim najavama. Uz rečeno, tu su i razmimoilaženja u Federaciji BiH, gdje brojniji Bošnjaci pokušavaju malobrojnijim Hrvatima izabrati njihove političke predstavnike te tako umanjiti njihov utjecaj.

Uz kazano posebno su osjetljiva pitanja: podjele nadležnosti između države i entiteta, funkcioniranja državnih institucija, odnosa prema Daytonskom sporazumu, odnosa prema OHR-u, odnos prema izbornom sustavu, odnos prema europskim integracijama I NATO-u, odnos prema susjednim državama, te položaj konstitutivnih naroda.

Ovakav splet sigurnosnih rizika znači da politički sukob nije samo pitanje političkih stranaka, nego on u određenom trenutku može postati pitanje funkcioniranja pa i opstanka same države. U tom smislu najveći politički sigurnosni rizik nije nužno izbijanje oružanog sukoba, nego institucionalna blokada u kojoj institucije ne mogu donositi odluke, provoditi zakone ili koordinirati odgovor na krizu, tada se svaka druga prijetnja povećava.

Slabosti koje generira odnos Sarajeva – Banja Luke

Sarajevo je političko i institucionalno središte države BiH, većeg entiteta ali i međunarodnih organizacija i diplomatskog sustava. Banja Luka je ujedno političko središte Republike Srpske.

Zbog toga se politički sukob između Sarajeva i Banja Luke može preliti iz političkog područja u: pravosuđe, policiju, financije, energetiku, sigurnosni sektor, javnu upravu i na koncu na ulicu.

Realističniji zaključak ogleda se svakako u spoznaji da je pitanje političkog dogovora predstavnika triju konstitutivnih naroda ključno pitanje unutarnje sigurnosti i stabilnosti ali i dugoročnog opstanka BiH, na čemu u posljednje vrijeme inzistira i međunarodna zajednica.

Naravno, zagovornici centralizirane BiH, koji se skrivaju iza tzv. građanskog modela, neće se složiti s ovakvom tvrdnjom, nego će I dalje zagovarati tezu kako su centralizirane države ujedno i homogenije i znatno manje izložene sigurnosnim rizicima. Međutim, zagovornici te teze ne polaze od činjenice da takvu državu ne želi polovica njezinog stanovništva i da takvim pristupom odmah stvaraju dodatni antagonizam te u Banja Luci podstiču želju za odcepljenjem a u Mostaru želju za hrvatskom saveznom jedinicom unutar BiH.

Hrvatsko Bošnjački odnosi kao jedan od stupova BiH

Global Risk Map 2027. ne analizira posebno „hrvatsko-bošnjački odnos“, niti daje ocjenu izbornog zakona BiH. Ona političku stabilnost promatra kao jedan od ključnih elemenata ukupnog rizika, uz kriminal, sukobe, građanske nemire, infrastrukturu, prirodne katastrofe i terorizam. Istodobno, ova prosudba upozorava da se politički i društveni rizici mogu razlikovati unutar jedne države.

U tom smislu izborni sustav BiH treba promatrati kao posredni sigurnosni faktor.

Ako izborni sustav uključujući izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH i izbor hrvatskih delegata u Dom naroda, već dva desetljeća proizvodi trajni osjećaj političke neravnopravnosti kod jednog konstitutivnog naroda, posljedica nije samo nezadovoljstvo birača. Dugoročno se mogu pojaviti: politička frustracija, institucionalna blokada, dodatna etnička polarizacija, slabljenje povjerenja u državu, veća otvorenost prema vanjskim utjecajima.

To je upravo tip kumulativnog rizika koji je relevantan za Global Risk Map. Stoga, najlogićnije je da će politički predstavnici Hrvata i Bošnjaka morati rješiti ovo osjetljivo pitanje jer je ono jedan od temeljnih stupova stabilnosti BiH.

Politički rizik i vanjski utjecaji

Politički rizik po BiH nije isključivo unutarnji. Na prostoru BiH prelamaju se različiti međunarodni utjecaji. Službena Banja Luka nedvojbeno je politički vezana za Srbiju ali i Rusiju. Posljednjih godina na prostoru manjeg BiH entiteta osjetan je i kineski utjecaj. Međutim, u posljednje vrijeme administracija američkog predsjednika Trumpa sve je prisutnija u Republici Srpskoj ali i u Srbiji, što se može tumačiti kao pokušaj zaustavljanja kinesko-ruskog utjecaja na prostoru Jugoistočne Europe.

Kad je u pitanju odnos prema euroatlanskim integracijama, službena Banja Luka retorički podržava ulazak BiH u Europsku uniju, ali u paketu sa Srbijom, dok se snažno protive ulasku BiH u NATO.

Istodobno, službeno Sarajevo, odnosno predstavnici bošnjačkih struktura uglavnom zagovaraju ulazak BiH u NATO ali i EU. Međutim, ugrožavanjem političkih prava hrvatskog naroda u BiH, kao i pokušajima izjednačavanja Srbije i Hrvatske, predstavnici bošnjačkog političkog spektra sami otežavaju vlastitu poziciju jer ne razumiju, ili ne žele razumjeti, da njihov politički put u EU I NATO, ukoliko doista tamo žele, ide preko Zagreba a nikako preko različitih egzotičnih oaza na bliskom ili srednjem istoku.

Isto tako, utjecaj određenih islamskih država i pokreta na službeno Sarajevo nije zanemariv. Od utjecaja Turske, Saudijske Arabije I Malezije pa do palestinskih militantnih pokreta i Irana te Muslimanskog bratstva. Sve to naravno, BiH drži u žiži međunarodne zajednice, EU-a i SAD-a a u posljednje vrijeme i Izraela.

Na koncu, treći faktor u BiH su Hrvati, koji su preko Zagreba povezani s EU I NATO savezom. Zahvaljujući dvojnom državljanstvu, Hrvati u BiH su ujedno i državljajni Europske unije a Republika Hrvatska je na međunarodnom planu najveći zagovornik ulaska BiH u euroatlanske integracije, čime bi ova država bila otrgnuta od malignog arapsko-rusko-kineskog utjecaja.

Zahvaljujući toj činjenici ali i naslonjenosti na Republiku Hrvatsku te utjecaju službenog Zagreba, prostori gdje većinom živi hrvatski narod u BiH, u najvećoj su mjeri i sigurnosno najmanje izložen I najstabilniji dio BIH. Za BiH Hrvatska je istodobno: susjed, sigurnosni oslonac, gospodarski partner I prometni izlaz prema Europi. Zbog toga bi jačanje infrastrukture prema Hrvatskoj u budućnosti moglo imati i iznimnu sigurnosnu funkciju.

>>

Predsjedništvo BiH u svojim procjenama tijekom 2026. posebno je upozoravalo na hibridne aktivnosti, uključujući dezinformacije, cyber-napade na kritičnu infrastrukturu, propagandu, strani maligni utjecaj i pokušaje destabilizacije institucija. Međutim, izvanjski akter ne mora izravno djelovati protiv teritorija BiH. Problem leži u mogućnosti preklapanja vanjskog i unutarnjeg utjecaja. Stoga je još uvijek nejasno kojim će putem krenuti BiH.

Zaključak

Bosna i Hercegovina prema Global Risk Map 2027. nije država neposrednog ratnog rizika, nego država umjerenog ukupnog sigurnosnog rizika čija se ranjivost prvenstveno temelji na slaboj institucionalnoj otpornosti, unutarnjim političkim razmimoilaženjima i mogućem međusobnom povezivanju političkih, kriminalnih, infrastrukturnih, prirodnih, demografskih i vanjskih rizika.

Najveća opasnost nije, dakle, pojedinačna kriza, nego mogućnost da se više kriza pojavi istodobno. Zadaća domaćih političara svakako je sagledavanje tih rizika i preventivno djelovanje na njihovom otklanjanju.

 

I.Z.

 

 

Share
0