Konferencija za novinstvo o temama i zaključcima 70. redovitog zasjedanja članova Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održana je u petak, 14. srpnja u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci. Na konferenciji su govorili kardinal Vinko Puljić, metropolit nadbiskup vrhbosanski i predsjednik BK BiH, te biskup domaćin mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki.

Nakon pročitanog priopćenja sa zasjedanja, medijskim djelatnicima obratio se kardinal Puljić i zahvalio im za nazočnost i spremnost da javnost vjerodostojno izvijeste o zaključcima zasjedanja. Izrazio je radost da su biskupi iz Bosne i Hercegovine međusobno, kao i u razgovoru s biskupima iz drugih zemalja, mogli razmijeniti vrijedne informacije o radu Katoličke Crkve na različitim područjima. Ističući da je jedna od važnijih tema na zasjedanju bio Caritas u krajevnoj Crkvi, kardinal Puljić je upoznao novinare da se razgovaralo o načinima što učinkovitijeg, usklađenijeg i plodonosnijeg djelovanja Caritasa te o mogućnostima da ova ustanova dobije potporu na državnoj razini koju zasad primaju razne nevladine organizacije. Kazao je da dosadašnja pomoć nije ni izbliza dovoljna za sve projekte u koje je Caritas trenutno uključen, a u koje spadaju brojni projekti koji bi trebali zapravo biti odgovornost državnih struktura.

Potom se medijskim djelatnicima obratio biskup Komarica koji je, osvrćući se na završeno zasjedanje, istaknuo da su biskupi, sagledavajući problematiku Katoličke Crkve u BiH kao i u susjednim zemljama, prepoznali porast iseljavanje pučanstva iz regije ka zemljama Srednje i Zapadne Europe. "Očito da je to ozbiljan društveni problem s kojim se, čini se, političari premalo bave. Sve se više prazni ovo područje. Demografska slika je sve lošija i mi kao službeni predstavnici jedne institucije koja se zove Katolička Crkva s vrlo osjetljivim socijalnim naukom, ne možemo to ne registrirati i ne zapitati se, zašto se to događa?", riječi su biskupa Komarice. Upozorio je na nepravdu „da se našim sugrađanima na ovim prostorima i dalje osporava pravo na povratak u rodni kraj te otežava ostanak u istom". Dodao je da u takvim slučajevima biskupi imaju potrebu pozivati nadležne institucije da pomognu održivi povratak izbjeglica i prognanih. "Žao nam je da oni, koji su bili zaduženi provoditi Annex 7, kontinuirano sve ove poratne godine to nisu ni izdaleka uradili onako odgovorno i ozbiljno kako su to morali", kazao je biskup Komarica koji je potom kritizirao i politiku međunarodne zajednice te od njihovih predstavnika zatražio da ovdašnje pučanstvo "tretira kao ljude s pravom na sve temeljna ljudska prava i slobode koja imaju i svi ostali Europljani".

Na novinarsko pitanje koji su točno političari odgovorni za neprovođenje i otežavanje provođenja Daytonskog sporazuma, biskup Komarica je kazao da su odgovorne sve garniture političkih funkcionara na području cijele BiH, ali da su odgovorni i predstavnici međunarodne zajednice, koji su domaćim političarima dozvolili da budu pristrani u provođenju povratka tako što pružaju podršku favorizirajući određene grupe ljudi. Istaknuo je da je broj povratnika u BiH, koji se svakodnevno obraća Katoličkoj Crkvi za pomoć, tako velik da na crkvene institucije na području Biskupske konferencije ne mogu učiniti dovoljno pa uvijek iznova apeliraju da se uključe nadležne institucije. Podsjetio je da je, na njegov poziv, u Banjoj Luci boravio i kardinal Turkson koji se također osobno uvjerio u stanje u kojemu tu žive malobrojni preostali katolici te izrazio žaljenje da domaći političari, među kojima i predstavnici Hrvata, očito smatraju da je to u redu, budući da se tim povodom ništa ne poduzima.

Na upit novinara je li na zasjedanju bilo riječi o prijedlogu društveno-pravog uređenja BiH pod naslovom: „Bosna i Hercegovina – izvor nestabilnosti i prijetnja miru, ili buduća članica EU-a", koji su biskupi BK BiH uputili 2005. godine, i je li taj prijedlog sličan prijedlogu građanskog uređenja koje dolazi iz Njemačke, kardinal Puljić je podsjetio da je spomenuti prijedlog BK BiH dala prije dvanaest godina te da se tada na njega nitko nije ozbiljnije osvrnuo. Pojasnio je da su biskupi dali prijedlog ponajprije zato što su im neki i otvoreno zamjerali da "uvijek prigovaraju, a ništa ne nude". Izrazio je želju da se biskupe "ne uvlači" u tu tematiku, budući da se njihovi komentari često potom zloupotrebljavaju.

Upitan koliko je sklon mišljenju da bez većeg angažmana međunarodne zajednice neće biti značajnijeg rješavanja pitanja Hrvata katolika u BiH, kardinal Puljić je odgovorio da bi bilo puno efektivnije kada bi domaći političari uvidjeli da je najbolji način da surađuju međusobno bez uplitanja međunarodne politike. "Međutim, kako nema dogovora, time izazivamo da se oni involviraju. A znate, oni nemaju osjećaj za ono što mi znamo živjeti ovdje", istaknuo je kardinal Puljić te kazao da bi u ovom slučaju najpametnije bilo da domaći ljudi pronađu način zajedničkog življenja u jednakopravnosti jer će se tek tada moći govoriti o budućnosti ove zemlje. "A sad, kako to izvesti? Nije naša nadležnost da im nudimo jer će odmah reći - 'petljamo se u politiku'. Mi se ne želimo petljati u politiku, ali želimo biti ljudi, imati pravo na identitet, biti jednakopravni...", kazao je kardinal Puljić.

Na zamolbu da kaže mogu li se pripadnici i čelnici vodećih političkih stranaka iz srpskog i hrvatskog naroda u BiH identificirati s narodima koje predstavljaju, kardinal Puljić je naglasio da su "stranka" i "narod" dva različita pojma te da bilo koja politička stranka nikako ne može biti ispred naroda. "Mi poštujemo da narod ima pravo birati stranački - to je demokratsko pravo, ali ne možemo reći da je stranka ispred naroda. Tako da, bez obzira, kako će se oni dogovarati, to o njima ovisi, ne o nama", zaključio je kardinal Puljić.

Na zamolbu da iznese postotak katolika koji su otišli iz Banjolučke biskupije od 1992. do 2017. godine, kardinal Puljić je upozorio da je takve "crne postotke" veoma delikatno iznositi u javnost, budući da su "deprimirajući". Istaknuo je da je bitnije zauzeti za one koji tu sada žive i pronaći način da oni tu opstanu i žive. "Statistički podaci su jedno, a živi ljudi su drugo. Nas polovice nema, ali to da kukamo što nas nema, time ćemo samo obeshrabriti one koje imamo", kazao je kardinal Puljić koji je dodao da je želja biskupa potaknuti sve koji žive na tim prostorima da tu opstanu i izbore svoja prava.

 

M.M.