Najnoviji egzodus Hrvata premašuje onaj iz 60-ih godina prošlog stoljeća
Koliki je broj iseljenika s hrvatskom putovnicom ušao u Njemačku prošle godine još se točno ne zna. Njemački statistički ured vrlo pedantno izvještava o migracijama, i to kvartalno, pa tako, recimo, već u srpnju objavljuje podatke o migracijama u prvom kvartalu tekuće godine. Međutim, demograf Stjepan Šterc istodobno upozorava kako je riječ o egzodusu koji po inicijalnom intenzitetu premašuje onaj iz 60-ih godina prošlog stoljeća i koji je puno pogubniji za Hrvatsku.
Pupovci su incidentni i opasni dio srpske manjine i jednako su briga sigurnosnog sustava Republike Hrvatske, njenog zakonodavstva i insntitucija, kao i većeg djela srpske manjine u Hrvatskoj.
Oživljavanje i preustroj neoorjunaških snaga te njihovo svjesno uključivanje u prorusko balkansko nastupanje postaje velikom prijetnjom ne samo Hrvatskoj, nego i NATO savezu, koji bi na čelu sa SAD-om, naravno uz zaštitu baltičkih država trebao već sad razmisliti o ugroženosti svoga jadranskoga boka, koji se dijagonalom, preko srednje Europe, veže na baltičke države predvođene Poljskom
Strpljenje predsjednice Kolinde Grabar Kitarović očito je pri kraju. Ako cijela nova lista diplomata uskoro ne bude na dnevnom redu sjednice Vlade, između predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i nje mogao bi izbiti prvi ozbiljniji nesporazum, stoji u analizi koju je objavio Globus.
Željka Markić u emisiji Tihomira Dujmovića "Iza zavjese" objasnila je razloge zbog kojih njena udruga traži poništenje presude komunističkog suda čelniku Matice hrvatske Filipu Lukasu (1928.-1945.) te razloge zbog kojih su Milorad Pupovac i Nina Obuljen u sukobu interesa.
Danas je Europski parlament na plenarnoj sjednici s 496 glasova za, 132 protiv i 67 suzdržanih zastupnika prihvatio Izvješće o napretku BiH.
Razgovori bivše ministrice vanjskih poslova i počasne predsjednice HNS-a Vesne Pusić i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića predmet su novih prosudbi o mogućim novim političkim paktovima koji bi se, po svemu sudeći, mogli odraziti na buduće odnose između HDZ-a i Mosta.
Franjo Boras, prvi je hrvatski član Predsjedništva BiH izabran na višestranačkim izborima 1990. godine. Povodom njegovog devedesetog rođendana s gospodinom Borasom razgovarali smo ovih dana o uzročnicima složenog stanja u Bosni i Hercegovini, ratnim devedesetima i složenosti političkih prilika danas.
Kao da nije dovoljno što se puku hrvatskomu laže od 1918. godine; k tomu dodati sva zamračivanja i laži o poraću Drugoga svjetskog rata, o zataškanim sudbinama i grobištima skoro pola milijuna ljudi, progonima, iskorištavanjima i protjerivanjima – narod kao da nije dovoljno neupućen (i naivan), nego se i 2017. godine pokušava zamračivati nedjela i kriminal pojedinih dužnosnika i političara.
Cilj Tužiteljstva i Suda BiH, koje u potpunosti kontrolira Bakir Izetbegović, je progon hrvatskih ljudi s prostora Federacije BiH, i to po onom istom modelu kako su već ranije protjerani s prostora tzv. Republike Srpske, istaknuo je general Zlatan Mijo Jelić, gostujući u Bujici.