Županijsko državno odvjetništvo (ŽDO) u Splitu izvijestilo je, nakon što su ih mediji zatrpali upitima, da zločine počinjene na Širokom Brijegu 1945. istražuju već punih 20 godina. Frapantan podatak da izvidi traju već 20 godina, kao i potraga za počiniteljima koji, nakon tolikog protoka vremena, vjerojatno više nisu živi, komentirala je za Narod.hr povjesničarka Blanka Matković.
Povjesničar Hrvoje Mandić glavninu svog znanstvenog i publicističkog opusa posvetio je upravo partizanskom pokolju fratara na Širokom Brijegu te stradanjima franjevaca i hrvatskog naroda u Hercegovini tijekom Drugog svjetskog rata i poraća. Za Narod.hr u svjetlu ponovno aktualizirane teme nakon što se Vjera Andrijić, gošća nedavno održane inauguracije Zorana Milanovića pohvalila kako je sudjelovala u akciji ‘čišćenja’ Širokog Brijega, otkrio je što je prethodilo ovom zločinu i detalje vezane za 8. dalmatinski korpus, Oznu i ulogu Josipa Broza Tita u ovoj mučnoj priči.
Osloncem na duhovne vrijednosti kardinala Stepinca te nabavom potrebne opreme, poticanjem razvoja vlastite vojne industrije na obrambenom polju i zastupanjem nacionalnih probitaka u vanjskoj politici, a u čemu bi zajedno trebali sudjelovati i vlast i oporba, Hrvatska bi sigurnije mogla dočekati tektonske promjene koje se ocrtavaju na europskom obzorju
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) pokrenulo je izvide zbog izjava koje je Vjera Andrijić, posljednja živuća partizanka iz bitaka na Sutjesci i Neretvi, dala u emisiji Posljednji partizani na Vida televiziji, javlja Nova TV..
Fra Miljenko Stojić, koji vodi Vicepostulaturu za 66 ubijenih hercegovačkih franjevaca u Drugom svjetskom ratu i poraću, za Narod.hr prokomentirao je izjavu Vjere Andrijić, 101-godišnje partizanke koja je bila medijska zvijezda Milanovićeve inauguracije.
Posljednja preživjela partizanka iz bitaka na Sutjesci i Neretvi, 101-godišnja Vjera Andrijić, svojom je prisutnošću na inauguraciji predsjednika Zorana Milanovića izazvala buru reakcija i probudila teške rane iz hrvatske povijesti.
Cijela je Hercegovina bila izvrgnuta godinama gladi, raseljavanja, potiskivanja, klevetanja i sotonizacija. Čak i u vrijeme nakon raspada Jugoslavije ona je služila kao metafora lopovluka, ustaštva i primitivizma i to kao izraz nemirenja sa samostalnom hrvatskom državom. Danas, međutim, stanje stvari je radikalno drugačije. Ona je najnaprednija regija u cijeloj jedva postojećoj BiH. U njoj niču proizvodni pogoni, ima svoje sveučilište i kazalište, svoju televiziju i HŠK Zrinjski, i Akademiju i Međugorje, i Blidinje i Kupres, i gangu i masline i vino i Neretvu, i Čvrsnicu i Vran planinu, i Mijata Tomića i Divu Grbovčevu, i Tomislava s Duvanjskog polja.
Predsjednik RH Zoran Milanović naglasio je u utorak u svom inauguracijskom govoru, u kontekstu sigurnosne situacije u svijetu, da “mir, sigurnosti i dostojanstvo hrvatskih ljudi ne mogu i neće biti žrtve ničijih privatnih ambicija ili fiksacija” te pozvao da ne budemo povodljivi i panični.
Amerikanac hrvatskih, hercegovačkih korijena Max Primorac postao je planetarno poznat nakon što je u četvrtak svjedočio pred vanjskopolitičkim odborom američkog Kongresa na zasjedanju pod nazivom "Izdaja USAID-a".
U svakoj državi glavni grad nije poput ostalih gradova. Njegova važnost ga izdvaja od svih drugih, bez obzira na veličine i broj stanovnika. Trenutna zagrebačka vlast, zadužena je za njegov boljitak i napredak, ali i za njegovanje tradicije i povijesti hrvatskoga glavnoga grada. Sve dobro i loše u glavnom gradu, reflektira, se i na cijelu državu, stoga svi moramo voditi računa o Zagrebu, kao glavnom gradu svih Hrvata!