Grabar Kitarović: Optimizam s nogometnog terena moramo potaknuti i u drugim područjima života

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u velikom intervju za britansko-američki gospodarski magazin BNE IntelliNews, se dotakla niza tema - domaćih i svjetskih, političkih i gospodarskih te iznova pozvala na reforme u Hrvatskoj.

Novinar BNE IntelliNewsa Andrew MacDowall u uvodu intervjua navodi kako je posljednjih deset godina bilo teško za Hrvatsku - šestogodišnja recesija od 2009. do 2014., jedva izbjegnut kolaps najveće privatne tvrtke (Agrokora) i ozbiljni problemi za nekoliko drugih velikih tvrtki, kao što je Uljanik, kao i čak pet različitih premijera u tom periodu, od kojih je jedan morao otići zbog korupcijskog skandala.

No unatoč svemu tome, Grabar-Kitarović je optimistična i nada se da će senzacionalni uspjeh naše nogometne reprezentacije to sve kompenzirati i oživjeti zemlju od (službeno) 4,2 milijuna ljudi: "Moramo potaknuti taj optimizam u drugim područjima. Nadam se da će ovaj uspjeh pružiti sličnu vrstu rezultata kao - na primjer - Irskoj kada je Svjetsko prvenstvo u Italiji 1990. dalo zamah Keltskom tigru."

Što se politike tiče, hrvatska predsjednica se ogradila od ksenofobije u dobrom dijelu Europe i pozvala na reafirmiranje "europskih vrijednosti". Pri tome se pozvala na iskustvo Domovinskog rata.

"Hrvatska je posljednja zemlja članica EU-a i jedna od zemalja koje se najbolje sjećaju zašto je europski projekt uopće započeo, Sjećamo se vremena rata koja su, nažalost za nas, bila prilično nedavno, sjećamo se vremena podjele Europe, bodljikave žice. Dugo prije migracijske krize, ja sam upozoravala na eroziju vrijednosti i primijetila sam da se društva zatvaraju u sebe.''

Na pitanje novinara jesu li te "europske vrijednosti" isključivo "kršćanske vrijednosti" za koje se zauzimaju lideri poput Viktora Orbana, predsjednica je odgovorila da "neće komentirati ni interpretirati nešto što je jedan od kolega rekao", ali i dodala: "Ne vidim problem sa zalaganjem za kršćanske vrijednosti, jer mislim da su one u skladu s muslimanskim ili bilo kojim drugim religioznim vrijednostima".

"Za nas se europski projekt još uvijek vrti oko vrijednosti, naravno da se vrti oko zajedničkog tržišta i ekonomskih prilika i četiriju sloboda. Ali također se radi o ljudskim pravima, o građanskim pravima, o pravima pojedinca i o stvaranju najprosperitetnijeg i najslobodnijeg prostora na svijetu - koji nudi sve ove prilike svim narodima i zemljama podjednako", istaknula je.

Novinar BNE IntelliNewsa AndrewMacDowall podsjeća da je hrvatska predsjednica podigla svoj međunarodni publicitet pojavom na Svjetskom prvenstvu, gdje je stekla "viralnu" popularnost nošenjem nacionalnog dresa, druženjem s navijačima i igračima te putovanjem komercijalnim avionom. Stvorila je imidž nekonvencionalne državnice koja se ponaša skromno i ne ustručava se zabavljati. To joj je dalo i vjetar u leđa u pogledu rasta rejtinga, a u Hrvatskoj, što će joj pomoći na izborima krajem sljedeće godine na kojima se očekuje da će se kandidirati. 

Iako su je mnogi s ljevice kritizirali zbog "neprimjerenog ponašanja" na Svjetskom prvenstvu, Hrvati su zadovoljni međunarodnim reakcijama na njeno ljeto pod svjetlom reflektora, komentira politički analitičar Davor Gjenero. No kritičari predsjednice tvrde i da njen pozitivni imidž u svijetu maskira dodvoravanje desnici iz političkih razloga.

S druge strane, predsjednica je naljutila i svoje desničarske pristaše kad je one koji su prosvjedovali protiv posjeta srpskog predsjednika Aleksandra Vučića nazvali marginalcima. Također, imala je tenzije i s Agrokorom, napominje BNE IntelliNews, ali one su se sada primirile. 

Dodaje se i da regionalna banka Addiko predviđa hrvatski rast BDP-a od 3 % ove godine i da stoji na 51. mjestu u Doing Business rang ljestvici Svjetske banke, ali da su joj ekonomske reforme spore, pogotovo zbog visokih poreza i birokracije. 

"Vlada ide pravim putem i voljela bih vidjeti da nastavi s poreznom reformom koja bi smanjila troškove poslovanja za poslodavce i povećanje plaća za zaposlenike. Ali isto tako bih voljela vidjeti da svi mi budemo malo ambiciozniji, ne samo u rastu BDP-a nego u ukupnom razvoju Hrvatske. Mislim da trebamo biti malo samopouzdaniji na europskoj i svjetskoj sceni u smislu promicanja investiranja u Hrvatsku, i promocije Hrvatske kao lidera, a ne sljedbenika. I naravno, u paru s tim ide kontinuirana reforma državne administracije i potrebne mjere za smanjenje birokracije na najniži mogući nivo", ocjenjuje predsjednica.

U tom kontekstu, spominju se i mjere koje je hrvatska Predsjednica predložila u srpnju ove godine za sprečavanje emigracije, kao i njeno zalaganje za Inicijativu triju mora (TSI) kojom se želi ojačati veze između zemalja srednje i istočne Europe.

"Inicijativa triju mora usmjerena je na konvergenciju; ona se također odnosi na povezanost, koheziju i kompetitivnost našeg biznisa. Vjerujem da, ako se usredotočimo na poboljšanje života i brisanje razlika diljem europskog kontinenta, približit ćemo se tim zajedničkim vrijednostima i zajedno ih podržati. TSI se bazira na tri stupa - izgradnji intermodalnog prijevoza koji postoji u zapadnoj Europi, ali koji nama nedostaje. Energiji, koja je vrlo bitan aspekt ekonomskog razvoja, političke neovisnosti i političke stabilnosti, te digitalizaciji", obrazlaže Predsjednica.

Brani i odnos s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, uključujući poziv na bližu ekonomsku suradnju između Hrvatske i Rusije.

"To što sam atlanticist i što održavam dijalog s ruskim predsjednikom nije u proturječju", napominje predsjednica, tvrdeći da je odnos nužan i da se temelji na tri područja suradnje: rješavanje kriza u Ukrajini i Siriji, gdje Hrvatska podržava NATO i EU politiku, regionalni nivo, sa sve većim tenzijama u Bosni i Hercegovini, i na bilateralnoj razini u pogledu Agrokora. 

Kolinda također priznaje da se pristupanje EU naših istočnih susjeda čini kao "daleka budućnost" i žali što Europsko vijeće nije dalo zeleno svjetlo za pregovore s Makedonijom i Albanijom.

Unatoč kritikama da Hrvatska stopira pristup BiH i Srbije, hrvatska Predsjednica inzistira da naša zemlja podržava proširenje Unije.

"Ja to radije zovem konsolidacija Europe, jer Europa se neće širiti, to će biti konsolidacija vakuuma koji smo stvorili u velikom području istočno i južno od Hrvatske. Ne volim to zvati zapadni Balkan - mislim da to pobuđuje negativne osjećaje, to je postala globalna metafora koja označava raspad, rat, nestabilnost. Tko bi htio Balkan u svom domu? Ja to radije zovem jugoistočna Europa, da bih joj dala geografski neutralniju dimenziju, ali također i širu dimenziju, jer svi smo odgovorni za njen pristup, uključujući Grčku i Rumunjsku i Bugarsku i Mađarsku i Italiju, kako bismo pomogli susjednim zemljama da napreduju na EU putu što je skorije moguće", zaključuje hrvatska Predsjednica.

M.M.