Prva sjednica Vlade: Dug ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture 5,3 milijardi eura
Na prvoj sjednici vlade Tihomira Oreškovića, koja se održava u Banskim dvorima, resorni ministri su podnijeli izvješća o primopredaji po ministarstvima.
Možda najzanimljiviji detalji tih izvješća sadržani su u istupima trojice ministara - Olega Butkovića, Josipa Buljevića i Zlatka Hasanbegovića.
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković upozorio da je najveći problem u njegovu resoru kreditna zaduženost (HAC, Autoceste Rijeka-Zagreb, Hrvatske ceste, HŽ Cargo, HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz).
- Do 2020. za otplatu kredita mora se izdvojiti 5,3 milijardi eura od čega u ovoj godini 1,47 milijardi eura - upozorio je ministar Butković, dodajući da je proračun ministarstva na čijem je čelu nešto manji od 5,8 milijardi kuna.
Ministar obrane Josip Buljević podsjetio je da je proračun MORH-a konstantno u padu, da trenutno iznosi 7,4 mlrd. kuna. Pritom je istaknuo da je do sada na zbrinjavanje migranata, kojih je do jutros u Hrvatsku ušlo više od 611.000, utrošeno ukupno 145 milijuna kuna.
-No, iz proračuna EU-a Hrvatskoj je za to odobreno 12,4 milijuna eura, a povučeno je tek 9,9 milijuna eura - upozorio je Buljević.
Ministar kulture Zlatko Hasanbegović u sklopu izvješća, posebnu je pozornost skrenuo na problem dovršetka spremišta Hrvatskog državnog arhiva (HDA) u Kerestincu.
-Taj je projekt od 2007. dobro tekao, ali od 2011. naglo zamire, kad se očekivalo da bude dovršen. Važno je zbog problema dopusnica privatnim tvrtkama za čuvanje ahirvske građe, što se naravno plaćalo iz proračuna, uz izliku da arhiv nema dostatne prostorije, a što je imalo određene afere o čemu se pisalo u javnosti - rekao je ministar Hasanbegović, podsjećajući na aferu koja se vezivala uz Krešimira Milanovića, čije su tvrtke navodno udeseterostručile prihode od kada je njegov brat Zoran Milanović postao premijer.
>>Zadnji trzaji odlazećih boljševika i dolazak domoljuba
Osvrnuo se i na probleme u području rekonstrukcije zgrade za potrebe Hrvatskog povijesnog muzeja, koji je potpuno zamro protekle četiri godine.
-Ovo pitanje je vrlo važno, s obzorom da je isteklo važenje potvrde. Žurno slijedom toga treba islijediti dokumenacjiu i donijeti odluke bitne za budućnost projekta, svakako bi najbolje rješenje bilo da Hrvatski povijesni muzej preuzme zadaće investitora. Da se financiranje osigura u okviru državnog proračuna kroz određeno godišnje razdoblje i da se kao projekt tretira kao strateška kulturna investicija - zaključio je Hasanbegović.
M.M.