U povodu obilježavanja Međunarodnog dana materinskog jezika, Udruga za očuvanje zavičajne baštine „Slivno“  i Ogranak Matice hrvatske u Imotskome već nekoliko godina obilježavaju  „Međunarodni dan materinskog jezika“ kako bi se sačuvala ta nematerijalna, duhovna baština.

Prošle godine održan je u Muzeju Slivno  stručni-znanstveni skup te se u nakladi Matice hrvatske Ogranka Imotski tiskalo drugo izdanje zbornika „Zavičajna jezikoslovna baština – Jezik identitetska odrednica“,  koji je predstavljen u utorak, 21. veljače u Splitu, u prepunoj dvorani Dominikanskog samostana u Splitu.  

Zbornik su predstavili prof. dr. don Mladen Parlov, profesor na KBF u Splitu  i prof. dr. Ivan Pavić, bivši rektor Sveučilišta u Splitu i prof. Anđelko Mrkonjić, predsjednik Udruge Slivno. Gost večeri bio je čakavski pjesnik i proučavatelj čakavskog dijalekta umirovljeni  prof.  Joško Božanić. Program je vodila Dragica Zeljko Selak.

Skup je otvorio predsjednik Udruge Slivno prof. dr. Anđelko Mrkonjić, koji je govorio o Udruzi, projektu i rezultatima, potom je nazočne  u ime Matice Hrvatske Ogranak Split i Ogranak Imotski pozdravio  Mladen Vuković. 

Zbornik  je  predstavio urednik  prof. dr. don Mladen Parlov, urednik Crkve u svijetu, koji je ukratko govorio o važnosti identiteta materinskog jezika  te je istaknuo važnost projekta „Zavičajna baština i održivi razvoj Zabiokovlja, 2013.-2016. „  povalno naglasivši da je ovo samo nastavak plodnog rada „Udruge Slivno“ iz čijeg je rada u proteklih četrnaest godina tiskano šest zbornika i održano šest znanstvenih skupova.

Prof. dr. Ivan Pavić, govoreći o Zborniku, u kojem o značaju uključenosti u kurikulum osobito i sudbinu zavičajne ikavice pišu prof. dr. Mladen Parlov, prof. don Ivan Bodrožić, prof. don Alojzije Čondić, dr. Vedrana Šuvar, Ivica Šušić, dr. Ilija Protuđer, Mladen Vuković, Dragica Zeljko Selak i dr. Anđelko Mrkonjić, istaknuo je  da je to iznimno vrijedno štivo o jeziku kao identitetu  zavičaja. U Zborni su uključeni i  pjesme Ivana Talaje i Mate Buljubašića.  Dr. Pavić je na kraju zaključio da Udruga za očuvanje zavičajne baštine „Slivno“ predstavlja pozitivan primjer, a sudeći po dosadašnjem radu i njihovim rezultatima sasvim sigurno mogu se očekivati nove obrade i novi plodovi istraživanja kulturne i jezične baštine zabiokovskog kraja.-

„Kad zaboraviš zavičaj, ne znaš tko si.“

Umirovljeni prof. dr. Joško Božanić je održao jedno kraće predavanje o važnosti čakavskog dijalekta, istaknuvši kako smo žrtvovali kajkavski i čakavski jezik za štokavski jezik i tako se lišili bogatog jezičnog izvora - čakavski jezik je početak naše književne povijesti, neizostavan je  otac hrvatske književnosti Marko Marulić.  Kad zaboraviš zavičaj, ne znaš tko si.

Kratki osvrt o važnosti zavičajnog govora u kurikulumu razredne nastave imala je dr. Vedrana Šuvar, a Dragica Zeljko Selak je krasnoslovila je pjesmu Mirka Anića, i čitala kratki isječak iz „Strikanovih buleskarija netijaku“ , a program je uljepšao guslar Mate Buljubašić, pjesmom „Sitimo se materini riči“. A prof. Anđelko Mrkonjić, pozvao je autore za daljnju suradnju, u promicanju zavičajne jezične baštine, „drage nam ikavice“.

Z. S.