Dodjelom odličja Ejupu Ganiću, predsjednik Republike Hrvatske na odlasku Ivo Josipović odlučio je mandat završiti onako kako je i započeo - skandalom.

 

Uručujući odličja i priznanja zaslužnim pojedincima i udrugama, među kojima je bio i bošnjački političar Ejup Ganić, Josipović je izrazio zahvalnost što su odlikovani "svojim djelovanjem obilježili Hrvatsku i učinili je boljom zemljom".

-U svom mandatu sam dodijelio dosta odličja i svaki put me događaj uručivanja ispunjavao ponosom jer unatoč teškim vremenima i razmišljanjima da su sebičnost i egoizam danas glavni pokretač ima ljudi koji su spremni uložiti sebe i svoje znanje za dobrobit drugih i naše domovine - rekao je tijekom ceremonije dodjele odličja Josipović.

Napominjući kako odličja dodjeljuje posljednji put u funkciji predsjednika Republike, istaknuo je osjećaj ponosa, sreće i zadovoljstva što svoju ljubav prema domovini može podijeliti s odlikovanima, koji su zadužili sve ljude u Hrvatskoj.

-Želim da i u svom daljem radu i životu učinite još puno dobrih djela i da prijateljstvo i ljubav koju njegujete prema našim ljudima i domovini i dalje bude moto vašeg rada - poručio je tom prigodom Josipović.

Primjeri "ljubavi" Ejupa Ganića prema Hrvatskoj

Među odlikovanima Redom kneza Branimira s ogrlicom našao se i bošnjački političar Ejup Ganić, rođen 3. ožujka 1946. u Novom Pazaru (Srbija), koji je 1990. ušao u Predsjedništvo BiH kao predstavnik Jugoslavena.

Kao pripadnik tvrde unitarističke sandžačke struje unutar bošnjačkog vojno-političkog vodstva, zajedno sa Seferom Halilovićem i Zulfikarom Ališpagom Zukom, Ganić je u vrijeme ratnog sukoba bio je član Ratnog predsjedništva BiH. Ganićevo ime spominjano i na Haškom sudu gdje je u više navrata označen kao osoba koja je predsjedala sastanku vrha Armije BiH u Zenici, u travnju 1993., kada je donesena politička odluka o napadu Armije BiH na Središnju Bosnu.

U svojstvu člana Ratnog predsjedništva u jeku bošnjačko-hrvatskih sukoba obilazio je arapske zemlje, huškajući protiv Hrvatske i Hrvata kao neprijatelja islama, zbog čega je kasnije i smjenjen.

Više izvora navodi da je to Činio i u Alžiru, gdje su hrvatske tvrtke koncem 1993. imale uposlenih radnika. Samo nekoliko dana nakon takva njegova huškačkog govora u Alžiru teroristi su u prosinca 1993. upali u barake Hidroelektrinih radnika, te pobili 12 hrvatskih radnika.

Ako je vjerovati alžirskom listu El Watan, eskstremisti su tom prigodom skinuli još bunovnim radnicima gaće i poklali sve one koji nisu bili obrezani.

Ejup Ganić se cijelo vrijeme ratnog sukoba osobito isticao u širenju netrpeljivosti prema hrvatskom narodu u BiH i Republici Hrvatskoj o čemu svjedoči i ovaj video zapis:

Njegov stav o Neumu kao navodnom bošnjačkom prirodnom izlazu u međunarodne vode, izrečen je 1993. i očiti je primjer huškaškog pozivanja na čišćenje tamošnjih Hrvata. Tu su jasno vidljivi i njegovi stavovi o izjednačavanju odgovornosti Srbije i Hrvatske za ratne sukobe u BiH.

Dajući državno odličje Republike Hrvatske ratnom huškaču Ejupu Ganiću, predsjednik na odlasku očito je želio do kraja ostati pri svojoj ranije izrečenoj tvrdnji kako je za ratne sukobe kriv "konglomerat loših politika".

Pri tome mu je očito kontroverzni Ejup Ganić  očito osoba koja je "učinila puno dobrih djela prema našim ljudima i domovini", kako je Josipović kazao tijekom uručivanja nagrada.

Tragična poruka od predsjednika na odlasku!

 

Josip Zdunić