Arhiva članaka HRsvijet.net

U božićnom intervjuu za HRsvijet Branko Hrg, predsjednik Hrvatske seljačke stranke i saborski zastupnik te gradonačelnik Grada Križevaca komentira političko stanje u Republici Hrvatskoj. Govori o uzrocima krize, o očuvanju hrvatskoga sela, vrednovanju i čuvanju nacionalnog identiteta, odnosu politike prema braniteljima i drugim aktualnim pitanjima u državi i društvu.

- Hrvatska seljačka stranka u Hrvatskom saboru je od osnutka samostalne Republike Hrvatske. Prolazila je različite faze, bila prepoznatljiva među širim slojevima. U svojim koaliranjima ponekad je bila i razočarenje biračima. Je li Hrvatska seljačka stranka prošla katarzu otkad ste joj  Vi na čelu? U kakvim je okolnostima djelovala i kako ocjenjujete današnje stanje na političkoj pozornici?

BRANKO HRG: Hrvatska seljačka stranka je pučka stranka, ona koja ima veliku tradiciju i prepoznata je u širim slojevima, jer zastupa interese „malog“ isto tako kao i onog „velikog“ čovjeka. U njezinoj obnovi i traženju demokracije, kako i svaka druga stranka, pa tako i HSS, jednostavno je tražila svoju poziciju, svoje mjesto. Moramo imati na umu da je Hrvatska zemlja koja je nastala poslije raspada jednopartijskog sustava. Tu bih rekao i ne smije se zaboraviti da je u hrvatskoj transformacijsko, a ne kako ga često nazivaju tranzicijsko društvo. Dakle, pregrupirale su se određene skupine ljudi, shvatili su da je neizbježna hrvatska samostalnost u vremenu kad se hrvatski narod odupro nametnutom Domovinskom ratu. Upravo je rat zatekao mnoge na određenim povlaštenim položajima koje je postavila partija, a kako te položaje ne bi izgubili logično je, a što je u ljudskoj naravi, da su se mnogi priklonili volji većine koja je bez kompromisa krenula u obranu i stvaranje samostalnosti. Kad se podrobnije analizira, jasno je da su u to doba direktori i drugi upravitelji, pa zatim određene službe bile slijednice jednopartijskog sustava, jer taj sustav ih je postavio i štitio. Sasvim je logično da je teško bilo promijeniti taj mentalni sklop preko noći, a nažalost te se posljedice osjećaju i dan danas. Sumirajući današnje rezultate i gledajući retroaktivno ovih 23 godine, može se reći da nit jednoumlja nikad nije prekinuta. Zašto? Pa mnogi koji su bili na određenim pozicijama jednostavno su se smjenjivali, rotirali, dovodili i postavljali svoju djecu na povlaštena mjesta. Stoga je danas u Hrvatskoj prividna demokracija, ona je samo za javnost, a u stvari je nema. To se najbolje vidi na izborima, u prvom redu po malom izlasku birača na birališta, a zatim u glasovanju koje je uvijek protiv onih koji ih razočaraju. Politika i političar moraju služiti narodu, a ne biti svrha sama sebi.

Tko ima pravo prekidati hrvatsku tradiciju?

- Koliko je kroz prošlost HSS bio vjerodostojan? Na kojem je stupnju demokracija danas u društvu koju participira i Vaša stranka?

BRANKO HRG: Nažalost, moramo priznati da pojedinci iz HSS-a nisu prepoznali na vrijeme volju naroda i svojih birača pa su otišli mimo naroda, a to nas je koštalo glasova i saborskih mjesta, iako smo narodna, pučka stranka. Jednostavno su nasjeli na tu deklarativnu demokraciju koje nema u stvarnosti. Pa svima je jasno danas da narod, građane jednostavno nitko iz vlasti ne uvažava. Kao da se vratio jednopartijski sustav, samo nema verbalnog delikta. Ponovno je ideologija ta koja je dominantna. Mjerila su opet dvostruka. Postavljam pitanje: pa tko ima pravo prekidati hrvatsku tradiciju, hrvatsku kulturu, hrvatski način života? I loši i dobri dijelovi naše povijesti dio su nas i mi se toga ne možemo odreći, nego trebamo staviti sve na svoje mjesto. I kad se sve posloži u svjetlu istine, a ne da se neke stvari guraju pod tepih, onda možemo reći da krećemo s demokratskih načela. Povijest treba valorizirati onako kako kažu povjesničari. Manje-više za sve postoje dokumenti pa i svjedoci. Nema potrebe iskrivljivati povijest, a isto tako neki „znanstvenici“ poput „dvorskih luda“ služe političarima u dnevnopolitičke svrhe. To dovodi samo do razdora, podjela hrvatskoga naroda. Danas kad gledamo i bližu povijest, ne možemo zanijekati njezine svjedoke, a to su naši branitelji, stradalnici, invalidi, djeca poginulih branitelja. Nažalost, i mediji su u kolopletu i službi dnevne politike, a to pokazuje da nema prave demokracije. Nezadovoljstvo naroda, mi kao pučka stranka, stranka hrvatskoga naroda i svih hrvatskih građana kojima je stalo do dobra ove zemlje, moram reći nismo zadovoljni razvojem demokracije. Nedavno je održani referendum pokazao da vladajuća garnitura ne poštuje volju većine, jer da je to činila ne bi do referenduma ni došlo. Isto je sada s mogućim drugim referendumom. To se može tumačiti višestruko. Prvo, vlast ne poštuje većinu, a drugo, možda takovo što i žele jer nisu u stanju rješavati goruće gospodarske probleme. Brojka od više od 360.000 nezaposlenih govori sve, zatim brojna porezna opterećenja, gašenje brojnih obrta, seoskih gospodarstava pokazatelji su od kojih se ne može pobjeći. Kad smo već kod tih pitanja, na primjeru Vukovara svakome je bilo jasno tko imalo poštuje žrtvu i koristi zdravi razum, a k tome je domoljub da se to moralo izuzeti, staviti kao Grad pijeteta. Svježe su rane, traže se još brojni nestali, a vladajuća garnitura to ne uvažava. Zaboravljaju da upravo mi danas sjedimo u hrvatskom saboru zahvaljujući hrvatskim braniteljima, poginulima, ranjenima, brojnim žrtvama Domovinskog rata. Oni su temelj Hrvatskoga sabora, isto tako i temelj izvršne i sudske vlasti.

„Vjera u Boga i hrvatska sloga!“

- Nezaposlenost, gospodarska kriza, prevelika zaduženost – samo su neki od problema u današnjoj Hrvatskoj. Na drugoj strani rasprodaja hrvatskoga blaga koje je od nacionalnih  strateških interesa, razilaze se s temeljima obećane Hrvatske. Kako na to gledate?

BRANKO HRG: Nacionalni interesi nikad se ne smiju prodati i temelji države i njezine opstojnosti nikad ne smiju biti upitni. Na prvom mjestu je sloboda i samostalnost Republike Hrvatske do koje se došlo s velikom žrtvom. Svatko tko voli svoj dom i svoju domovinu mora biti jako osjetljiv prema žrtvi i vrednovati je na pravilan i domoljuban način. Kome je god stalo do zaštite hrvatskih interesa mora biti osjetljiv prema obitelji stradalih u Domovinskom ratu, prema invalidima, braniteljima i svima onima koji su dali svoj doprinos za ostvarenje povijesnog cilja, a to je sloboda i samostalnost. Tu je ključni slogan naše stranke odigrao veliku ulogu: „Vjera u Boga i seljačka sloga!“ Ja bih ga osuvremenio i dodao: „Vjera u Boga i hrvatska sloga!“ Za taj povijesni uspjeh teret je podnijela baza na čelu s mudrim vodstvom prvoga hrvatskoga demokratski izabranoga predsjednika dr. Franje Tuđmana. On je promicao slogu, jedinstvo i zajednički interes svih onih koji su željeli samostalnu i slobodnu Hrvatsku. Promicao je slogu, zapravo kad se analizira njegova politika puno toga je preuzeo iz programa naše stranke. Na drugoj strani bio je mudri i duhovni veliki vođa kardinal Franjo Kuharić. Jednostavno su njih dvojica nadopunjavali, a time i ostvarivali i promicali naše geslo: Hrvatska sloga i vjera u Boga! No, kad se gleda uzrok krize, to valja elaborirati i ući u genezu. Premda se čini da je 45 godina ugnjetavanja hrvatskoga naroda i zatiranja njegova identiteta dugo, tradicija koja je „službeno“ bila prekinuta u vrijeme komunizma živjela je u narodu i opstala. Može se reći da je Hrvatsku ponajprije stvorilo hrvatsko selo, jer njega nije uništila industrijalizacija i kolektivizacija. Na selu su živjeli oni koji nisu bili ovisni o položaju, o radnom mjestu. Živjeli su od svoje zemlje i rada svojih ruku. Prenosili su vrijednosti koje su živjeli stoljećima u hrvatskome narodu. Samo su čekali prigodni trenutak i one koji će ih povesti da se njihov kontinuitet kroz javno očitovanje nacionalnog i kulturnog identiteta ostvari, a to je put k slobodi. Uz to valja napomenuti da je velika većina stanovništva u urbanim sredinama podrijetlom sa sela i oni nisu tu vezu prekidali. Nažalost, danas se pomalo pribojavam za selo, jer je u njemu razbijena homogenost, a to je učinila politika posljednjih petnaestak godina. Strančarenje i partikularni interesi određenih stranaka, politika i pojedinaca doveli su selo do propasti. Zadnji je čas za spasom sela, jer ono je izvor života, očuvanje hrvatske tradicije, kulture, svjetonazora. Kad se statistički pogleda i prezimena prouči, manje-više većina i onih koji žive u gradovima podrijetlom su sa sela. Kad se taj cijeli krug zatvori, može se opisati većinu stanovnika Republike Hrvatske tako da ih je dvije trećina, barem jednom nogom na selu.

Hrvatski identitet nije za tržište

- Kako spasiti selo, odnosno kako ne izgubiti identitet i suverenitet?

BRANKO HRG: Suverenitet se neće izgubiti u onom nominalnom, pravnom smislu. No, svakako je za promišljati o identitetu koji se sve više utapa u stanoviti globalizam i svjetske trendove. Brojčano mali narodi kao što je hrvatski moraju toga biti svjesni i sve poduzeti da zaštite svoj identitet. Na primjer, u Zakonu o znanosti ne smije se stavljati na globalno tržište hrvatska povijest, hrvatska kultura, hrvatsko selo, one grane znanosti i djelatnosti koje se odnose na hrvatski identitet. Njih se mora njegovati i za njih moraju uvijek biti osigurana sredstva. Zar može hrvatski jezik, njegovi dijalekti ići na tržište? Ne može hrvatska prijenosna kulturna baština koja je prebogata na jednoj maloj lokaciji ići na tržište. Sve naše posebnosti koje čine naš identitet ne smiju biti na tržištu. Ako bi se natjecale kroz određene projekte, jasno je da po svojoj brojnosti ne mogu uspjeti. Zato nije dobro donositi zakon uravnilovke na tim područjima, nisu svi jednaki i ne trebaju prema svima biti ista mjerila. Potrebno je jasno definirati što su to pravi OPG-i, što su veliki proizvođači, a što je socijalni program. Proračunska sredstva moraju se usmjeravati onima koji mogu pridonijeti razvoju. Socijalno ugroženima treba pomoći iz socijalnih programa. Nažalost, resorna ministarstva postupaju suprotno tome, jednostavno nemaju osjećaj za očuvanje nacionalnih odrednica. Isto je i s hrvatskim selom, umjesto da ga se zaštiti ono je na tržišnom bubnju. To ne vodi dobru, a na to upozorava HSS.

Loše gospodarenje prirodnim potencijalima

- Na koji način izvući zemlju iz gospodarske krize, Hrvatsku s ogromnim prirodnim potencijalima?

BRANKO HRG: Kad je u pitanju gospodarstvo i način kako izvući Republiku Hrvatsku iz krize, odmah u startu moram reći da su pogrešna stajališta u temelju. Zemlja poput Hrvatske ima loše gospodare, a velike potencijale. Gledajući samo donošenje proračuna, uočavamo da Hrvatska tone i ide sve više k zaduživanju. Mišljenja sam, a što smo i razradili u svom programu da Hrvatska za pet godina može izići iz krize, ali mora se uvažavati realnosti koja se mora temeljiti na potencijalima. U današnjem svijetu, a tako je bilo oduvijek, država koja ima hranu, vodu i energetiku – neovisna je država i ne mora biti rob zaduživanjima. Hrvatska sve to ima, ali loše gospodarenje dovelo je do kolapsa. Uzmimo samo primjer svinjogojstva ili govedarstva, Hrvatska u mesu troši više od dva milijuna tovljenih svinja, a u posljednje dvije godine s 230.000 rasplodnih krmača pala je na 100.000. Dakle, 130.000 je nestalo! Kako i gdje? Nadalje, govedarstvo je srž poljoprivrede, a u tri godine tridesetak tisuća tovne junadi je manje u Hrvatskoj nego što je bilo. Samo iz ta dva primjera očito je da gospodarenje i zaštita hrvatskog sela nije na onoj razini na kojoj bi trebala biti. Kad smo već kod govedarstva, za pet godina ono može izvući Hrvatsku iz krize. Prvo, imate svoju hranu. Drugo, potičete svoju proizvodnju, jer da bi se nešto proizvelo tu je potreban cijeli lanac zapošljavanja koji je uključen u tu proizvodnju. Hrana za stoku, mehanizacija, prerada mesa, pa sve do uslužnih djelatnosti. Dakle, da bi se nešto proizvelo, othranilo jedno tovno june, potrebno je proizvesti hranu, a za to je potrebna mehanizacija, za mehanizaciju njezina sirovina. Nadalje, tu je konačni proizvod koji treba plasirati, od klaonica, mesnica, restorana. Za to  su potrebni stručnjaci koji bi trebali djelovati na lokalnoj razini. Zapravo, sve je to povezano, nažalost ili je po srijedi neznanje ili nekome nije u interesu opstanak hrvatskoga sela. Kad se tome pridoda ono što HSS godinama zagovara sa svojim projektom spajanje zelene i plave Hrvatske, to vladajući ne razumiju ili ne žele prihvatiti. Hrvatska ima ogromne potencijale, od poljoprivrednih površina, preko velikog vodnog potencijala, velikih nalazišta plina i nafte, zatim više od 25 termalnih izvora, gorskih predjela pa sve do mora. Za sve to nema gospodara. HSS ima program koji sve to može umrežiti i iskoristiti. Zapravo, tu ne treba ništa izmišljati. Dovoljno je primijeniti „Rajnski projekt“ koji koriste Nijemci u kojem se primarno ulaže u proizvodnju hrane. To je temelj svake ozbiljne države. Ne kako je to do sada rađeno prema nekim čudnim kriterijima, nego da struka prati i kontrolira razvoj sela. S dugoročnim kreditima i nižom kamatnom stopom, uz stručnjake koji bi procjenjivali i pratili namjensko trošenje sredstava, uvjeren sam da bi za pet godina selo oživjelo, mladi bi se zaposlili, vratio bi život i nada u Hrvatskoj. Piramida razvoja mora imati temelj, za razliku od ovoga što se danas događa.

Hrvatska mora imati dugoročnu strategiju

-   Koliko bi to pridonijelo ulaganju inozemnog kapitala, pa i hrvatske dijaspore?

BRANKO HRG: Bez hrvatske sloge nema napretka. Hrvatska dijaspora dala je ogroman doprinos stvaranju hrvatske samostalnosti i tko to ne uvažava, negira istinu, odbacuje veliki korpus hrvatskoga naroda. Ni dan danas ne znamo, živi li više Hrvata izvan granica Republike Hrvatske ili u samoj Hrvatskoj. Oni koji su izvan granica, oni su i dalje volji pomoći, ulagati u Hrvatsku, ali ne u onu zemlju u kojoj se zakoni mijenjaju dolaskom svake nove političke garniture. Hrvatska mora imati dugoročnu strategiju, ne dvogodišnju ili četverogodišnju, nego se moraju definirati ciljevi na više desetljeća. Nadalje, tu su mogućnosti privatnog partnerstva sa javnim sektorom u koje su se voljni uključiti i stranci. Sve bi to donijelo kapital, ali da bi se to ostvarilo mora se maknuti politika i ideologija. Svaka ozbiljna država ima dugoročnu strategiju i čuvanje nacionalnih interesa, a Hrvatska to nema. Strateški interesi moraju se definirati, pa ako je potrebno staviti ih u Ustav da ih se ne može mijenjati kako kome padne napamet.

Temelji: Domovinski rat, tradicija i prirodno bogatstvo

-   Ima li HSS razrađene strateške ciljeve za očuvanje hrvatskoga identiteta, opstanka sela i oporavka gospodarstva?

BRANKO HRG: Očuvanje hrvatskoga identiteta za HSS ne smije nikad biti dovedeno u bilo kakvo pitanje. Temelj nam je Domovinski rat na kojem je nastala hrvatska sloboda. Zato smo ogorčeni kad vidimo kako se postupa prema braniteljima i njihovim zahtjevima, prema obiteljima poginulih branitelja, prema invalidima Domovinskog rata. To pitanje se mora definirati onako kako oni zaslužuju, a to je najveće priznanje. To treba zacenemtirati tako da nikome ne pada napamet oskvrnjivati ulogu branitelja u Domovinskom ratu. Drugo je očuvanje tradicijski vrijednosti koje narod s koljena na koljeno prenosi, a one su na zapadnoeuropskoj i kršćanskoj civilizaciji utemeljene. Treće je hrvatsko prirodno bogatstvo. To su zemlja, šuma, voda, more, energetika, pa i infrastruktura kao što su autoceste i sl.

Još je tu niz strateških interesa koje ne može i ne smije nitko iznevjeriti i prodati mimo volje hrvatskoga naroda.

Koristiti izraelski model dijaspore

-   Spomenuli ste dijasporu, a što je s Hrvatima u Bosni i Hercegovini?

BRANKO HRG: Današnja politika HSS ima jasno određenje prema svim Hrvatima izvan Hrvatske. Ono što rade europske zemlje, a isto tako i Izrael, model je kako se treba voditi politika prema svom narodu izvan matične zemlje. Republika Hrvatska je preuzela ustavnu obvezu i odgovorna je za zaštitu Hrvata u BiH. Ne smije i ne može ostati pasivna po strani, nego mora reagirati na svaku nepravilnost koju hrvatski narod doživljava u toj zemlji. Gdje god Hrvati žive kao domicilni stanovnici Republika Hrvatska im mora pomoći da opstanu i očuvaju svoj identitet. Imali smo nedavno slučaj „Bunjevci“. Tko je reagirao službeno? Nitko? U BiH Hrvati su marginalizirani, ne mogu artikulirati svoje interese, jer službena politika umjesto da ih štiti ona im otežava život. Na primjer, dijeliti HVO i HV na različite vojske nije u nacionalnom interesu. Najava povlačenja dopisništva s HRT-a je novi udarac Hrvatima u BiH. Zakon o prebivalištu kako za one koji žive diljem svijeta, tako i u BiH još je jedan čavao u lijes koji ti Hrvati nisu zaslužili. Hrvatska treba jednakost svih svojih građana i jedinstvo svih Hrvata, bez obzira gdje oni živjeli. Jedinstvo je stvorilo državu, a dobije se dojam kako se netko time razbacuje i čini podjelu. HSS je za jedinstvo hrvatskoga naroda i za to ima programe.

Negirajući Vukovar, negira se cijeli Domovinski rat

-   Kad ste ko aktualnih političkih tema – referendum, ćirilica, Vukovar?

BRANKO HRG: Nažalost, politička garnitura vrlo dobro kontrolira medije pa većina nema priliku reći ono što misli. Referendum je pokazao da unatoč vladajućoj garnituri koja je svim silama, preko medija, nevladinih udruga govorila jedno, a narod je u većini odlučio drugo. Vladajuća politička opcija razilazi se s voljom hrvatskih građana. Pitanje je – koga oni zastupaju? Isto tako, nitko razuman nije protiv ćirilice kao pisma. No, okolnosti u kojima se ćirilica upotrjebljavala u Domovinskom ratu, osobito na području Vukovara, jako je osjetljivo pitanje. Tu se morala uvažiti volja naroda i Vukovar je morao biti mjesto pijeteta. Silom se ništa ne može postići, a to je činila Hrvatska vlada prema Vukovaru, u najmanju ruku nije u demokratskom duhu. Tu su pokazali odnos prema Domovinskom ratu, jednostavno su negirali žrtve Vukovara. A Vukovar je simbol Domovinskog rata. Negirajući Vukovar, negira se cijeli Domovinski rat. Zato još jednom treba dobro razmisliti, jer nitko nije za smanjivanje prava nacionalnih manjina. Naprotiv! Ali ne smije se gaziti svoje dostojanstvo po nalogu nekoga drugoga. Za primjer, imamo najbolji model rješenja islamskog pitanja u Europi. Naš model mora biti prepoznatljiv u Europi, jer kako je riješeno pitanje prema Bošnjacima islamske vjeroispovijesti, to moraju prihvatiti i druge zemlje.

Hitno oživotvoriti Gospodarski pojas

-   HSS se zalagao za provođenje Gospodarskog pojasa – ZERP. Kakvo je stanje danas?

BRANKO HRG: HSS je stranka koja se do kraja zalagala za uvođenje Gospodarskog pojasa i od toga nikad nije odustala. U izglasavanju u Hrvatskom saboru HSS je glasao ZA provođenje ZERP-a. Tada je oporba napustila sabornicu, a većina nije izglasala gospodarski pojas. To su činjenice. Danas se ponovno otvara taj problem i HSS je apsolutno za uvođenje gospodarskog pojasa. Nadamo se da će ovaj put, oni koji su napuštali sabornicu i oni koji su bili protiv uvođena biti ZA. Kad to zaštitimo i stabiliziramo, onda je jasno da kao mediteranska zemlja možemo biti snažna spona Europske Unije prema sredozemnim zemljama istoka. Tu bismo zaštiti svoje ribare, svoj plin kojeg Hrvatska ima u izobilju za potrebe hrvatskih građana. Žalosno je da Hrvatska kao proizvođač velikih količina plina, uvozi plin, a svoj preko nekakvih kompanija prodaje drugima ili sama sebi. Na svaki kilovat energetike mora se paziti i on se mora ugraditi u strateški interes, kao voda i hrana. To je budućnost svake države koja želi biti neovisna.

 

Razgovarao: Bazilije Herceg