Osim što nam je otkrio ono što smo znali, a dosad se nismo usudili pitati, nedavni referendum je pokazao i neke zanimljive činjenice koje u široj javnosti ili nisu zamijećene, ili su prešućene, ili su pak smišljeno interpretirane s namjerom da se prikrije ili čak izokrene stvarnost koju ocrtavaju. U ovom tekstu u dva dijela pokušat ćemo ih protumačiti u drugom svjetlu.

Pokušajmo najprije proniknuti u tajnu koju nam skriva veza izlaznosti na izjašnjavanje i postotka glasova 'ZA'. Da bismo nešto o tome mogli zaključiti, ugrubo i pojednostavljeno podijelimo birače u dvije cjeline tako da se u svakoj od njih u pretežnoj mjeri nađu oni s približno sličnim životnim stilom.

Prvu cjelinu neka čine birači u najvećim gradovima po županijama uključujući Grad Zagreb, a drugu birači u ostalim hrvatskim gradovima i općinama. Kad to učinimo, dobivamo slijedeće rezultate:

CJELINA                             IZL                 'ZA'                      'PROTIV'

NAJVEĆI GRADOVI           44                  58%                        42%

OSTALO                              33                  73%                        27%

________________________________________

HRVATSKA                         38                  66%                        34%

Uz činjenicu da je opcija 'ZA' prilično uvjerljivo pobijedila u obje promatrane skupine, u oči upada i značajna razlika izlaznosti u najvećim gradovima i ostatku Hrvatske. Što li je to uvjetovalo tako malu izlaznost u područjima sa znatno iznadprosječnom većinom glasova 'ZA'? Kao dokazana istina koja se više ne propituje, u glasnijem dijelu javnosti čvrsto je ukorijenjeno mišljenje da su glasači na tim područjima zadrti i zaostali, u najmanju ruku manje vrijedni, oni čiji bi glas bilo najbolje ako već ne sasvim ušutkati, a onda ga barem utišati. No, sa zadrtošću bismo intuitivno prije povezali ogorčenost i inat što potiču, nipošto ravnodušnost i strah što koče. Dakle, prije izlazak na biralište nego suzdržanost.

U tom svjetlu, temeljem gore prikazanih rezultata neupućeni promatrač mogao bi pomisliti da su zadrti zapravo oni koji su glasovali 'PROTIV'. A mogao bi tako pomisliti zato jer mu nije poznato da postoje vjerodostojne znanstvene analize rezultata koje pokazuju da je vrlo vjerojatno da su takvi višeg stupnja obrazovanja i ispra(v)nog stava prema religiji pa nikako nije moguće da bi oni bili zadrti. Sad kad smo ih jasno locirali i identificirali, konačno možemo odgovoriti na pitanje što je to moglo u tako velikoj mjeri spriječiti zaista ZAdrte da se pojave na biračkom mjestu, zaokruže odgovor i tutnu listić u onu kutiju.

Prije će biti da ZAdrti bolje pamte nego da se nonšalantno odnose prema demokraciji, i to još njezinom najvećem festivalu, kako se glasu naroda još ne tako davno tepalo. Sve dok se ni kriv ni dužan nije pretvorio u nepotreban trošak. Iz mladosti već im poznato, od vladajućih poticano, ozračje panike i straha probudilo je u njima iskonski nagon za preživljavanjem. Imajući na umu da kako god glasovali, ovi na vlasti i dalje će poslije glasovanja tamo i ostati, naslutili su da im u ova neizvjesna vremena izlazak na biralište neće biti od pomoći da zadrže mjesto u državnoj službi, niti će povoljno utjecati na poslove koji im ovise o državnim tvrtkama. I pokazalo se da nisu pogriješili.

Naime, na područjima ZAdrtih (dakle izvan najvećih gradova) u 7 županija zabilježeno je 80% i više glasova 'ZA', u još 7 njih 75% i više, a u još 3 oko 70% glasova opredijeljenih za tu opciju. Što bi primjerice mogao očekivati potencijalni ZAdrti birač u Brodsko-posavskoj županiji u kojoj je 7 od 8 birača na području izvan najvećeg grada (Sl. Broda) zaokružilo 'ZA'? Zadrt, a mudar – poznajući raspoloženje naroda – naslutio je da bi već sama činjenica da je zaokružen u onoj teci, mogla ako ne odati njegov izbor, onda barem na njega baciti onu tešku sumnju što vodi u neizvjesnost i nelagodu čini još većom. I kako će onda u tim krajevima na narodno izjašnjavanje izać' više od trećine? I to onih nepromišljeno ZAdrtih!

Spomenimo i to da izvan (ne)razumne sumnje teško mogu ostati i oni koji su na tim područjima glasovali 'PROTIV', tako da ni izmotavanja te vrste ne će pomoći. Naime, neprovjerena priča kaže da su u nekom selu birači mislili da glasujući 'PROTIV' ustvari glasuju protiv Vlade iako ih ima i koji tvrde da su, ZAdrti kakvi jesu, ipak mislili kako glasuju protiv nekih drugih. Kako bilo, autor ovog teksta smatra da se radi o sinonimima, pa da bi izbjegao progonu od strane posve zadrtih radije rabi društveno korektan izraz.

Na kraju, zaključimo da su posljedice hajke zadrtih 'PROTIV' ZAdrtih iskazane kroz manju izlaznost na područjima izvan velikih gradova: slabiji ukupni rezultat 'ZA' i omalovažavanje iskazane narodne volje. Hoće li vladajući biti tako uspješni i kad se narod bude izjašnjavao o tome ostaju li na vlasti, vidjet će se za dvije godine, ako ne i prije.

(Nastavit će se …)

Grgur S.

Vezani članici:

-Mišolovka - Ja mali, ja veliki i dva mraka