Tajne čovjekovog porijekla možda se kriju na sjeveru Španjolske, u Jami kostiju, na arheološkom nalazištu Atapuerka, odnosno pećini koja se nalazi nešto više od desetak metara pod zemljom. No zasad, nova DNK analiza tih prastarih kostiju podigla je više pitanja nego dala odgovora.

"Upravo sad mi smo zapravo postavili jedan veliki upitnik", ističe antropolog Matthias Meyer s Instituta za evolucijsku antropologiju na sveučilištu Max Planck u Njemačkoj.

Jama kostiju zapravo je otkrivena još u 70-im godinama 20. stoljeća i znanstvenici je otad konstantno proučavaju. U njoj su pronađeni ostaci 28 čovjekovih predaka i rođaka, a svi su bili klasificirani kao Homo heidelbergensis, odnosno prethodnici Homo sapiensa i Neandertalaca.

Ovim dostignućem je prošireno znanje o ljudskoj genetici za oko 300.000 godina, navode znanstvenici te dodaju da je odiseja ljudske evolucije bila daleko kompliciranija nego što se prethodno mislilo.

"Sad možemo proučavati DNK ljudskih predaka koji su stari stotinama tisuća godina", rekao je Svante Pabo, direktor Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju, u Njemačkoj i jedan od autora studije objavljene u časopisu Nature.

Prethodna najstarija DNK sekvenca hominina - izraz koji označava ljude i njihove pretke, pripadala je djevojčici koja je živjela prije oko 80.000 godina i pripadala misterioznoj azijskoj grupi, poznatoj pod imenom Denisovci.

Kako prenosi AFP, Sima de los Huesos (Jama kostiju) predstavlja najveću svjetsku koncentraciju fosila hominina iz razdoblja pleistocena, od 700.000 do 100.000 godina. Pabo i njegov tim su očekivali da će analiza DNK pokazati da su imali zajedničkog pretka s Neandertalcima, no to nije bio slučaj.

M.M.