Europska je komisija u svojim novim jesenskim prognozama smanjila procjenu pada hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s 1,0 na 0,7 posto, no povećala je procjene državnog deficita i javnog duga.

I dok je smanjila procjenu pada BDP-a u ovoj godini, Komisija je povećala svoje procjene deficita opće države. Sada procjenjuje da će iznositi 5,4 posto BDP-a, dok je u proljetnim prognozama očekivala 4,7 posto. U idućoj bi godini deficit mogao porasti na 6,5 posto, dok bi u 2015. trebao pasti na 6,2 posto BDP-a.

Komisija je u novim prognozama povećala i procjenu javnog duga, pa sada očekuje da će u ovoj godini iznositi 59,6 posto BDP-a, iduće godine 64,7, a u 2015. porasti na 69 posto.

Šuker: Slijedeće dvije-tri godine ne trebamo se nadati ničem puno boljem

Nova prognoza Europske komisije, koja je danas smanjila procjenu pada hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s jedan posto na 0,7 posto BDP-a, te istodobno povećala procjene državnog deficita i javnog duga, pokazuje da se hrvatski građani slijedeće dvije-tri godine ne trebaju nadati ničem puno boljem, ocijenio je HDZ-ov zastupnik i bivši ministar financija Ivan Šuker.

Korekcija procjene pada BDP-a s jedan posto na 0,7 posto praktički je u granicama statističke pogreške, no ključni problem je što Europska komisija procjenjuje vrlo loše izglede za rast u 2014. i 2015. godini, rekao je Šuker Hini.

Po prognozi Komisije, hrvatski BDP bi u 2014. trebao porasti samo za 0,5 posto, te u 2015. godini za 1,2 posto, a nije moguće bilo kakvo povećanje društvenog standarda bez gospodarskog rasta od dva posto, upozorava Šuker.

Procjene Europske komisije samo potvrđuju crne prognoze, a to se događa isključivo kao posljedica onoga što se događa u našoj okolini, prije svega u eurozoni, dodao je Šuker.

Lesar: Bitna je struktura deficita i duga

Predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar kaže da je smanjenje pada BDP-a pozitivno, a u vezi očekivanog povećanja proračunskog deficita i javnog duga, bitna je struktura deficita i duga.

Kod povećanja deficita državnog proračuna sa 4,7 posto na 5,4 posto BDP-a u ovoj godini, kao i porasta na 6,5 posto u 2014. godini, Komisija je uzela u obzir da iz proračuna za sanaciju zdravstva i mirovinskog osiguranja ide 22 milijarde kuna, i to je otprilike odraz tih troškova.

Što se tiče javnog duga, procjene da će ove godine dosegnuti 59,6 posto BDP-a, iduće godine 64,7 posto, a u 2015. godini 69 posto BDP-a u skladu su s onim što znamo, dodao je Lesar.

Najvažnije je kakva će biti struktura tog deficita i duga jer ako će sve završiti u potrošnji i sanaciji, a ne promjeni sustava, onda Hrvatsku ne čeka ništa pozitivno, ističe Lesar koji ne može biti optimističan sve dok u Hrvatskoj ne vidi industrijski razvoj.

Vrdoljak: Hrvatska mora rezati rashodnu stranu proračuna

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao je da Hrvatska mora rezati rashodnu stranu proračuna, a da se prihodna strana može povećati samo rastom BDP-a a ne poreznih davanja.

“Našli smo se u situaciji deficita koji nije prihvatljiv u razvijenim ekonomskim društvima i moramo rezati rashodnu stranu. Prihodna strana se više ne može povećati iz realnog sektora, nema više povećavanja poreznih davanja, jedino što nam može povećati prihodnu stranu je gospodarski rast”, izjavio je Vrdoljak za Hinu.

“Ako 2015. i 2016. bude dosegnuo 2, 2,5 do 3 posto, tada će taj deficit biti kontroliran, a mi ga moramo iskontrolirati u tri godine.., s time da najveće reforme treba pokazati u prvoj, 2014. godini”, poručio je Vrdoljak.

Ministar je rekao da “kako se bliži kraj godine tako i prognoze postaju realnije što se tiče 2013., a za 2014. je na nama da budemo puno bolji".

Grčić: Moramo poduzeti vrlo stroge reformske mjere

Potpredsjednik Vlade Grčić rekao je da je Hrvatska u smjernicama fiskalne politike već pokazala da će deficit biti ozbiljan i da se moraju poduzeti vrlo stroge reformske mjere.

“Te mjere trebale bi rezultirati u 2014. s 2 do 3 milijarde kuna manjim deficitom nego je to projicirano u smjernicama, a to onda naravno zahtijeva i određene rezove", kazao je Grčić.

>>Hrvatska stvarnost: Za mirovine političkih uznika izdvaja se 213 a za njihove progonitelje 730 milijuna kuna

Na pitanje hoće li se rezati povlaštene mirovine, Grčić je kazao da je već najavljeno 10-postotno smanjenje mirovina po posebnim propisima, koje su više od 5.000 kuna.

M.M.