Od Drugoga svjetskog rata prošlo je 68 godina, no Hrvatska nastavlja isplaćivati 28.334 mirovine jugoslavenskim partizanima koje hrvatske porezne obveznike godišnje  koštaju 934 milijuna kuna, prenosi Večernjak

Ovdje se, naravno, ne podrazumijevaju samo partizanski borci, već i njihove obitelji, koje su naslijedile mirovine. Oko 9000 živih pripadnika NOB-a prima mirovinu, a oko 19 000 je korisnika obiteljskih mirovina. Najmlađi primatelj/korisnik mirovine ima 71 godinu, što bi značilo da je 1945. imao svega tri godine.

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Ratko Maričić nije znao objasniti taj podatak. U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje rečeno je da se radi o djeci izbjegličkih logora i to je osnova po kojoj primaju mirovine.

Maričić dodaje da je većina umirovljenika odradila cijeli staž.

– Njihova je jedina povlastica bila u tome što im se staž koji su proveli u ratu računao u uvećanom trajanju. Nitko od njih nema mirovinu samo zato što je bio pripadnik NOR-a, već zato što ju je zaradio na poslu. Prosječan im je staž od 25 do 35 godina – kaže Maričić.

Predsjednik Hvidre Josip Đakić ističe da bi korisnici partizanskih mirovina trebali imati 90 ili 100 godina ili su, dodaje ironično, imali samo 5 ili 10 godina kad su krenuli u rat protiv okupatora. To je vrlo upitno, kao i mirovina Ivana Fumića (bivšeg predsjednika Saveza antifašističkih boraca koji je rođen 1930. godine, nap. a.) koji je, kaže, 1945. godine bio jako maloljetan.

Đakić je sarkastično zaključio da je riječ o  svjetskom fenomenu jer toliko godina nakon Drugoga svjetskog rata ima toliko "boračkih penzija".

R.H.