U prošloj godini u Hrvatsku se doselilo 8959 osoba, a odselilo 12.877, razlika je dakle 3918 osoba. Od ukupnog broja doseljenih, njih 47,3 posto ili 4 242 osobe doselilo se iz BiH.

Kad su pak u pitanju selidbe iz Hrvatske, najviše se, njih 31 posto ili 3995 osoba, selilo u Srbiju te u BiH (25 posto odnosno 3221 osoba). Zagreb i Splitsko-dalmatinska županija, pokazuje statistika, najprivlačniji su za doseljavanje, čak četvrtina doseljenih (2307) izabrala je Zagreb, njih 14 posto (1250) Splitsko-dalmatinsku županiju. Na trećem mjestu je Primorsko-goranska županija.

Zagreb i Splitsko-dalmatinska županija prednjače, međutim, i po broju odseljenih, a slijede ih Sisačko-moslavačka i Šibensko-kninska županija. Naime, od 12. 877 odseljenih u inozemstvo, njih gotovo dvije tisuće odselilo se iz Zagreba (15,4 posto), 1303 iz Splita i njegove županije, 1217 napustilo je Sisačko-moslavačku, a 1107 osoba Šibensko-kninsku.

Podaci o unutarnoj migraciji pokazuju da se unutar Hrvatske selilo gotovo 70 tisuća osoba (68.839), najviše ljudi u najproduktivnijim godinama života - od 20 do 39 (46 posto), a više od polovice preseljenih činile su žene (54,9 posto). Pozitivan saldo, odnosno više doseljenih, nego odseljenih 'ubilježili' su Grad Zagreb, Zagrebačka, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska i Istarska županija.

Ostalih 15 županija ima negativan saldo, a najveći je u Vukovarsko-srijemskoj (-725 osoba) i Sisačko-moslavačkoj županiji (-584 osoba).

M.B.