Hrvati očito ne zaboravljaju dovoljno brzo; na žalost političara i vladajućih (ma koje boje bili) uvijek se pojavi neka “opskurna” skupina ljudi koja nas vraća u prošlost i zahtijeva “reviziju” povijesti te, sukladno tomu, neke preinake u sadašnjosti. Nedavno su i uspijeli. Prema svemu sudeći, Trg maršala Tita dobit će novo ime.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, gostujući u programu Hrvatskog radija, govorio je o stanju sigurnosti u zemlji, našim granicama, o reakcijama na spornu arbitražu sa Slovenijom, o problematici migranata te o novim sigurnosnim izazovima s kojima se susreće i naša zemlja.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pohvalio je rad hrvatske policije u postupanjima u Savudriji.

U određenim se kuloarima upravo Đuro Sessa spominje kao vrlo izvjestan nasljednik Branka Hrvatina. Međutim, u javnosti je isti poznat po istupima kojima brani protuzakonite i sulude odluke te postupke raznih svojih kolega, ali, što je važnije, spašava iste u vrlo rijetkim stegovnim postupcima nad sucima. Istovremeno, isti se protivi sigurnosnim provjerama kandidata za suce.

Bivšeg predsjednika Sabora Božu Petrova, razrješenog nakon razlaza HDZ-a i Mosta, Sabor je izabrao za novog potpredsjednika.

Dan nakon odluke Arbitražnog suda o hrvatsko-slovenskoj granici predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović razgovarala je sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom.

Raspadom se Jugoslavije raspao i njezin ustroj; sve što čini jednu državu, njezina hijerarhija, uprava, vertikalna subordinacija – njezin sveukupni poredak. Zbog neprovođenja lustracije, ali i ideje „pomirbe“, ljudi koji su vršili državnu (i političku) službu, su se jednostavno „prešaltali“ i nastavili tamo gdje su stali u bitno izmijenjenim okolnostima.

Veteran hrvatske diplomacije Ivica Maštruko ocijenio je za Hinu da će odluka Arbitražnog suda u Den Haagu o teritorijalnom sporu Hrvatske i Slovenije imati teške političke posljedice jer će predstavljati polaznu osnovu za sve moguće buduće razgovore o granicama ili sudske postupke.

Velik je problem što u Hrvatskoj svatko može govoriti što god hoće pogotovo pri obrazlaganju nekog političkog stava. Ma tko ma kakve gluposti, neistine, poluistine i laži izricao, nitko ne trza. To bi trebao biti posao novinara; no kako nema obrazovanih novinara (čast iznimkama), onda imamo to što imamo.

U istinski hrvatski antifašizam spada pobuna hrvatskih vojnika u mjestu Villefranche de Rouergue u jesen 1943. u Francuskoj, kad su  hrvatski vojnici povezali s francuskim pokretom otpora i digli protiv Nijemaca. Ako uopće u Hrvatskoj treba obilježavati dan otpora fašizmu, onda je to nadnevak pobune hrvatskih vojnika u Francuskoj.