Je li BiH disfunkcionalna zbog “daytonske luđačke košulje” i podijeljenih nadležnosti pitanje je na koje su odgovarali predsjednik Vlade ŽZH Zdenko Ćosić i zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica te profesori Šaćir Filandra, Miloš Šolaja i Dražen Barbarić na konferenciji “Društveno-politička realnost i budućnost Bosne i Hercegovine” u Širokom Brijegu.

Kako je Dayton zaustavio rat i konstituirao državu od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, govorio je Ćosić, poručivši kako je ovaj mirovni sporazum stvorio ravnotežu nezadovoljstva jer ni Muslimani ni Hrvati ni Srbi njime nisu bili zadovoljni.

“U Daytonskom sporazumu se strane obvezuju za odbacivanje oružja i izgradnju mira. Povjerenje među narodima narušile su političke elite koje nemaju mjeru napraviti pomak i vuku na svoju stranu. Ne postoje apriori programi koji su dobri za ovu državu dok su drugi rušilački, loši, separatizam ili fašizam”, rekao je Ćosić.

Profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru Dražen Barbarić istaknuo je da se BiH od potpisivanja Dejtonskog sporazuma nalazi u permanentnoj krizi jer ne postoji minimalni konsenzus oko minimalne doze državnosti.

“ U BiH imamo centrifugalne i centripetalne vektore te onaj hrvatski koji balansira između ova dva i osigurava minimalnu državnost istaknuo je Barbarić.

Dodao je da se u BiH sudaraju dva potpuno suprotstavljena koncepta države. Dominantno bošnjački, kako kaže, teži ka centralizaciji i unitarizaciji države, dok onaj dominantno srpski na BiH gleda s polazišta želje za separatizmom ili konfederalnim odnosom.

“Bošnjaci Dayton vide u privremenom rješenju i tendenciji centralizacije. Srbi ga pak vide kao polazište ka secesionizmu, dok ga Hrvati vide kao polazište ka federalizaciji države. Kad vidimo zahtjeve Hrvata preko HNS-a to nije ništa drugo nego vraćanje ka originalnim postavkama Daytona”, kazao je Barbarić.

Sveučilišni profesor iz Sarajeva Šaćir Filandra istaknuo je kako se trenutno nalazimo u velikoj moralnoj krizi.

“Istinitim smatramo samo ono što nama odgovara”, istaknuo je Filandra. Poručio je kako je kraj rata u BiH je suosjećanje sa žrtvama drugih, a toga kod nas nema. “Presuđeni ratni zločinci najčešće su nam najveći heroji, naš ratnik ne može biti zločinac”, istaknuo je Filandra.

"Ne vidim spremnost za uspostavu povjerenja, klima povjerenja se uspostavlja komunikacijom, a komunikacije između nas nema. Bošnjacima iz Sarajeva je bliži Sidney nego Široki Brijeg, a ovima iz Širokog Brijega da ni ne pominjem što im je Živinice. Nedostatak komunikacije je vrlo prisutan i nju je moguće uspostaviti na simboličkoj razini prvenstveno. Nikad nisam čuo da je bošnjački član Predsjedništva otišao u Grude ili posjetio Violetu, ni obratno – nikad nisam čuo da je hrvatski član Predsjedništva došao u Kakanj. To je veliki problem i to odražava nedostatak povjerenja" smatra Filandra.

Zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica je naveo kako ni za vrijeme ZAVNOBiH-a nije bilo unutarnjeg konsenzusa te da možda prvi put u povijesti može se postići unutarnji konsenzus o ustavnom uređenju, podjeli nadležnosti i pomirenju.

“Interes svih građana u BiH je dogovor tri naroda i dva entiteta o ustavnom uređenju i putu ka Europskoj uniji. Onaj tko istinski želi BiH trebali bi doći do uređenja koje bi bilo okvir u kojem bi se moglo graditi pomirenje”, rekao je Mazalica.

Naglašava da mnogi Republiku Srpsku nazivaju genocidnom.

“Nije se dogodilo da se ravnomjerno pristupilo distanciranju i osuđivanju zločina sva tri naroda nad predstavnicima sva tri naroda”, kaže Mazalica.

Istaknuo je da je na lokalnim izborima probošnjačka koalicija u RS do nogu potučena, a da to sarajevska javnost odbija priznati potenciranjem pobjede Draška Stanivukovića u Banja Luci. Dakako, probošnjačkom oporbom smatra SDS i PDP.

Podsjetimo, panelisti su govorili o razlozima zašto se BiH i 25 godina nakon Daytonskog sporazuma nalazi u dubokoj permanentnoj krizi.

M.J.

Share
0