Za razliku od bošnjačke političke scene koja je "razdrobljena" između nekoliko političkih opcija i srpske u kojoj bijesne politička razmimoilaženja između proruskog Milorada Dodika i navodno prozapadne osovine Ivanić-Bosić, stranke HNS-a BiH predvođene HDZ-om BiH trenutno uživaju skoro plebiscitarnu potporu hrvatskog naroda u BiH.

Pozicija hrvatskog člana Predsjedništva BiH, šest ministarskih mjesta u federalnoj, tri ministarska i četiri zamjenička mjesta u Vijeću ministara BiH, uključujući i ministarstva financija na državnoj i entitetskoj razini, kao i participiranje u vlasti u pet županija pokazatelj su da se HDZ BiH nakon niza godina na velika vrata napokon vratio na pozicije koje je imao prije 2001. godine.

Međutim, da sve nije idilično kako se čini, bilo je očito već nakon što su javno priopćena imena kandidata za pozicije u izvršnoj vlasti. Proteklih nekoliko dana javno ili polujavno mogle su se čuti primjedbe na račun predloženih rješenja.

Tako se predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću javno predbacuje favoriziranje sebi odanih kadrova iz Mostara i Hercegovačko-neretvanske županije, nauštrb kadrova iz Herceg-Bosanske ili Zapadnohercegovačke. Pri tome kritičari već usuglašenih rješenja za najviše pozicije u državnoj i entitetskoj vlasti navode kako je nedopustivo da s prostora od Drvara do Ljubuškog nema niti jednog ministarskog mjesta na federalnoj razini.

>>Čović predstavio kandidate HDZ-a BiH za ministre u Vijeću ministara i Vladi FBiH

Ono što je svojevrsni paradoks, svakako je činjenica da velika količina nezadovoljstva postoji istodobno i na prostoru Mostara i Hercegovačko-neretvanske županije, s kojeg dolazi najviše predloženih kadrova. Nezadovoljstvo na tom prostoru, bez obzira koliko teško bilo shvatljivo, dolazi od pojedinaca i skupina nezadovoljnih forsiranjem tzv. tehnomenadžerskog lobija, odnosno svojevrsnog pogodovanja interesnim klijentelističkim skupinama a na uštrb "starih HDZ-ovaca".

Nezadovoljni su, kako se može zaključiti iz nekoliko razgovora, i utemeljitelji HDZ-a BiH koji su nedavnim osnivanjem Zajednice utemeljitelja HDZ-a BiH napokon institucionalizirati svoje postojanje u ovoj stranci. Njihove primjedbe odnose se na preveliku zastupljenost kadrova koje su naknadno ušle u ovu stranku. Nekoliko osoba s kojima smo razgovarali ističu kako su svega dvije osobe iz skupine utemeljitelja predložene na zamjenička mjesta na državnoj razini, dok na razini Federacije BiH među predloženim kandidatima nema uopće utemeljitelja ove stranke.

Primjedbe se mogu čuti i o navodnom odmaku od Tuđmanove politike, pri čemu se ukazuje na činjenicu da su bivši glasnogovornik osobe koja je kreirala tezu o "Tuđmanovoj salveti" Mario Brkić i nositelj "Zlatnog ljiljana" Mijo Krešić nominirani na zamjeničke pozicije u Vijeću ministara BiH.

Najviše nezadovoljstva predloženim rješenjima ipak pokazuje braniteljska populacija, koja je iznimno nezadovoljna činjenicom da je mjesto federalnog ministra branitelja prepušteno SDA i DF-u dok se HDZ BiH, kako ističu, zadovoljio pozicijom neustavnog ministarstva kulture i športa. Činjenica je da je braniteljsko pitanje, odnosno najava zaustavljanja dalje kriminalizacije HVO-a, bilo jedno od ključnih pitanja koje je dominiralo predizbornom kampanjom HDZ-a u BiH.

Uoči same kampanje pojedinci bliski Martinu Ragužu išli su u dogovor sa Zukanom Helezom što je za posljedicu imalo stvaranje tenzija među samim braniteljima. Istodobno, stranke okupljene oko HNS-a i predsjednički kandidat Dragan Čović u predizbornoj su kampanji čvrsto zajamčili kako će ministri iz njegove stranke srušiti protuustavnu, nezakonitu i nepravednu reviziju braniteljskih prava kojom je Zukan Helez u vrijeme svog mandata protuustavno provodio kriminalizaciju HVO-a.

Tijekom predizborne kampanje iz HDZ-a BiH su dolazile poruke i obećanja da će novi ministar za pitanja branitelja u budućoj Vladi FBiH napokon biti Hrvat iz HDZ-a BiH. Nakon izborne pobjede u orbitu je vrlo brzo lansirano nekoliko imena, među kojima je ime županijskog ministra Mladena Begića, aktualnog predsjednika HDZ-ovog odbora za branitelje i Nikice Tomića, čelnika Udruge veterana Domovinskoga rata i HDZ-ovog dužnosnika u Kiseljaku. Međutim, sad je očito da je to bila medijska igra na razini spekulacija.

Bolji poznavatelji prilika skloni su vjerovanju da bi federalno ministarstvo branitelja bilo "prevruć krumpir", za HDZ-BiH i čelnika ove stranke Dragana Čovića. Umjesto ulaska u tu zonu, i zaustavljanja revizije koju diktira MMF, u HDZ-u su se očito odlučili za izgradnju partnerskog odnosa sa MMF-om koji mogu transparentno graditi kroz ministarstva financija na državnoj i entitetskoj razini.

Osobe bliske vrhu HDZ-a BiH sklone su vjerovanju da ovakav uzmak sadrži i elemente pokušaja onemogućavanja braniteljske populacije za značajnijim utjecajem u HDZ-u BiH koji je znatno pojačan nakon zahuktavanja "šatorskog sindrom" u Republici Hrvatskoj na čijim je krilima došlo do izborne pobjede  Kolinde Grabar Kitarović.

Nezadovoljstvo branitelja je znatno šire od statusnih pitanja. Na temelju nekoliko kontakata s ratnim vojnim zapovjednicima HVO-a može se izvući zaključak o velikom nezadovoljstvu ovog djela braniteljske populacije i nedostatkom strategije prema podizanju optužnica protiv ratnih zapovjednika HVO-a kao i ukupnom odnosu prema Haškoj šestorci o čijoj drugostupanjskoj presudi ovisi budućnost hrvatskog naroda u BiH.

>>Tomislav Đonlić: U slučaju potvrde prvostupanjske presude "šestorci", ovaj bi predmet mogao imati dugoročne posljedice na Republiku Hrvatsku

Konstantno prepuštanje MUP-a Federacije BiH bošnjačkoj strani, također je jedan od razloga nezadovoljstva braniteljske populacije. Smatraju da situacija u kojoj je za hrvatske čelnike važnije neustavno ministarstvo kulture i športa od ministarstva branitelja ili MUP-a sadrži elemente političke neodgovornosti. Poglavito kad je očito da hrvatska strana nema nikakvih mogućnosti utjecati na izbor ravnatelja Federalne policije nego će bošnjački političari na tu poziciju ponovo iskadrovirati sebi odanog Hrvata koji će nastaviti praksu daljeg kreiranja optužnica s političkom pozadinom.

>>U trenucima pogibije Joze Leutara prema njemu su od strane AID-a primjenjivane četiri vrste operativno-tehničkih mjera

Ogromno nezadovoljstvo, čini se, usmjereno je i na prijedlog Marine Pendeš na poziciju ministrice obrane i pogotovo na prijedlog imenovanja Mije Krešića, bivšeg oficira JNA i Armije BiH, na mjesto doministra sigurnosti BiH. Tumačeći razloge nezadovoljstvo prijedlogom imenovanja Marine Pendeš, branitelji ukazuju na činjenici da je riječ o osobi koja dolazi iz tzv. JNA miljea. Ističući niz pozitivnih stvari koje je Pendeš posljednjih godina učinila, zamjeraju joj i činjenicu da se u politiku uključila tek nakon okončanja rata. Ujedno se pitaju zar među visokim časnicima HVO, od kojih su mnogi stekli diplome prestižnih vojnih učilišta u Republici Hrvatskoj ili u centrima za izobrazbu NATO-saveza, nije postojala osoba koja je mogla na sebe preuzeti trasiranje puta BiH prema euroatlantskim integracijama.

Slične se primjedbe odnose i na Miju Krešića, bivšeg "bezbednjaka" u JNA i Armiji BiH,  inače nositelja "Zlatnog ljiljana", i osobu čije se ime javno spominje u kontekstu napada Armije BiH na hrvatsku enklavu Vareš. Krešićevo  predlaganje na poziciju drugog čovjeka u Ministarstvu sigurnosti BiH, braniteljska populacija HVO-a gleda kao na otvorenu provokaciju sličnu imenovanju aktualnog v.d ministra sigurnosti Mladena Ćavara, bivšeg oficira JNA pristiglog iz Beograda tek 1998. godine.

Nesumnjivo, razdoblje koje slijedi morati će donijet puno više razgovora i kompromisa. Pogotovo što je na proljeće 2016. zakazan redoviti Sabor HDZ-a BiH.

 

I. Pehar

Share
0