Predsjednik Vlade Andrej Plenković obratio se zastupnicima na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, gdje se vodi rasprava o budućnosti Europske unije. 

-Ove godine Hrvatska će obilježiti petu godinu članstva u EU, to je prigoda za prisjećanje na naš zahtjevan proces pristupanja, kao i činjenicu da je europska zajednica 15. siječnja 1992. godine međunarodno priznala Hrvatsku - kazao je Plenković, koji je u svom obraćanju europarlamentarcima govorio o hrvatskoj viziji budućnosti EU-a.

Istaknuo je da je Hrvatska u Europi prva po broju turista po stanovniku. Kao istaknute elemente hrvatske kulturne baštine, izumiteljstva i inovacija podsjetio je da Hrvatska ima 23 upisana dobra na popis svjetske baštine UNESCO-a. Podsjetio je i na hrvatsku kravatu koja je "osvojila svijet", kao i na Nikolu Teslu, rodom iz Hrvatske, "bez čijih izuma bismo danas, ovdje, sjedili u mraku".

-U Hrvatskoj se danas proizvodi jedan od najbržih električnih automobila u svijetu, a jedna hrvatska tvrtka omogućava da četiri milijarde ljudi u svijetu digitalno komunicira putem SMS-a - kazao je Plenković poručivši ipak kako je  svjestan da su pred Hrvatskom brojne, zahtjevne strukturne reforme.

Podsjetio je i da je njegova Vlada dobila izbore 2016. godine na proeuropskom programu, pa aktivno promišlja budućnost zajedničke unije.

-Cilj je da naši građani ne budu indiferentni prema Europi, a još manje protiv nje. Naši građani trebaju jasnije precipirati prednosti koje im donosi - kazao je.

Osvrnuo se i na aktualne izazove koje stoje pred Unijom poput pitanja demografije, sigurnosti i populizma. Poručio je da Hrvatska želi sudjelovati u inicijativama zajedničke obrane.

- Teroristički napadi na europskom tlu, ali i druge prijetnje pokazuju da je Europa ranjiva pa treba pojačati suradnju na sigurnosno-obrambenom polju. Jačanje suradnje sa Sjevernoatlantskim savezom pritom ostaje ključno - istaknuo je.

Spomenuo je i kako se pokazalo da puna provedba sustavnih provjera na granici između članica kada je samo jedna od njih u schengenskom prostoru, a to je primjer Hrvatske i Slovenije, ili Hrvatske i Mađarske, može biti problem za slobodu kretanja unutar EU.

-Sljedeći veliki hrvatski europski cilj je ulazak u schengenski prostor - podsjetio je.

Govoreći o problemu migranata, rekao je da je potrebno završiti reformu europskog sustava azila.

-Solidarnost, po mom dubokom mišljenju, treba ostati jedan od temelja našeg zajedničkog djelovanja. U tom duhu, u kojemu je prije 25 godina svaki šesti stanovnik u mojoj zemlji bio prognanik ili izbjeglica, Hrvatska provodi svoj dio odgovornosti za politiku premještanja i preseljenja - dodao je.

Poručio je i da Hrvatska želi biti dio najužeg kruga integracija u Europskoj uniji, pa tako želi, osim u zoni schengenskog sustava, biti i u zoni eura.

Juncker: Hrvatska je primjer i nadahnuće

Nakon Plenkovića, zastupnicima se obratio i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. -Veliko mi je zadovoljstvo pozdraviti svog dragog prijatelja Andreja ovdje na razmijeni mišljenja. Poznavao sam ga kad jer bio utjecajni zastupnik ovog doma i nedostaješ nam u ovom domu. Pozdravljamo te na novoj dužnosti, imaš već reputaciju koja je poznata diljem Europe - rekao je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svojem govoru u Europskom parlamentu.

Hrvatska je naveo primjeom i nadahnućem za težnje Europske unije u budućnosti.

-Hrvatska je mlada članica EU. To je država s dugom i nadahnjujućom poviješću. Država koja je pokazala hrabrost u samoobrani i uvjerenje u europski projekt. Bilježi rast od 3% u 2017. godine, a nezaposlenost je pala. Hrvatska je simbol onoga što se može postići kada udružimo snage i djelujemo zajedno u EU - istaknuo je Juncker.

 

M.M.


Share
0