Predsjednik Zoran Milanović ponovno je stao u obranu načelnika Glavnog stožera OSRH Tihomira Kundida, ustvrdivši da je u slučaju prijepora oko slanja vojnika na mimohod u Parizu postupao u skladu sa zakonom i Ustavom te poručio da zbog toga Kundid ne može snositi posljedice.

U obraćanju javnosti pozvao se na pojedine odredbe Zakona o službi u Oružanim snagama, Zakona o obrani i Ustava, tumačeći kako vojne osobe izvršavaju zapovijedi nadređenih, dok je predsjednik Republike jedini civil koji može izdavati vojne zapovijedi. 

Milanović je optužio premijera da vodi, kako je rekao, "protuustavnu politiku", ustvrdivši da samostalno predstavlja Hrvatsku u Europskom vijeću, iako Ustav predviđa da tu ulogu dijele Vlada i predsjednik Republike. Ocijenio je da se time zanemaruju ustavne ovlasti predsjednika u pitanjima vanjske i sigurnosne politike.

Milanović je rekao kako postoje ljudi "koje treba uzeti u zaštitu" te je naglasio da je Kundid, prema njegovu mišljenju, postupao u skladu sa zakonskim propisima koji uređuju vojnu službu.

- Radi se, naravno, o načelniku Glavnog stožera Kundidu koji je svojim postupanjem religiozno postupao po zakonu, po Katekizmu, po Svetom pismu Zakona o službi u Oružanim snagama, rekao je Milanović.

Dodao je kako se u javnosti posljednjih dana uglavnom raspravljalo o Zakonu o obrani, dok je, prema njegovoj ocjeni, za ovaj slučaj važniji Zakon o službi u Oružanim snagama.

Predsjednik je citirao članak 17. Zakona o službi u Oružanim snagama, prema kojem su vojne osobe obvezne izvršavati zapovijedi i naloge nadređenih osoba u vezi sa službom.

- Jedini civil koji izdaje zapovijedi i naloge, a nije vojna osoba, jest predsjednik Republike. Ministra nema. Premijera još manje, ustvrdio je Milanović. Istaknuo je kako se navedene odredbe odnose na zapovijedanje vojskom i obavljanje vojnih zadaća.

Milanović je podsjetio i na dio zakona koji propisuje iznimke od obveze izvršavanja zapovijedi.

- Vojna osoba nije obvezna provoditi zapovijedi i naloge nadređenih osoba čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo ili koje bi bile protivne međunarodnom ratnom i humanitarnom pravu, citirao je predsjednik zakonsku odredbu.

Dodao je kako se tom odredbom jasno određuje u kojim slučajevima vojnik nije dužan izvršiti zapovijed te ustvrdio da zbog postupanja u skladu sa zakonom Kundid ne može snositi posljedice po svoju službu.

Predsjednik je pritom citirao i odredbe Zakona o službi u Oružanim snagama koje uređuju postupanje u slučaju protupravne zapovijedi.

- O protupravnim zapovijedima i nalozima iz stavka 2 ovog članka vojna osoba obvezna je odmah izvijestiti osobu nadređenu osobi koja je izdala protupravnu zapovijed ili nalog, odnosno drugu nadležnu osobu, citirao je Milanović.

Dodao je kako je u slučaju vrhovnog zapovjednika riječ o specifičnoj situaciji jer, kako je rekao, u hijerarhiji nema više instance od predsjednika Republike.

- Kada je riječ o nižoj razini hijerarhijskog lanca, jasno je što to znači. Ali iznad predsjednika nema nikoga u hijerarhiji. U tom slučaju ostaje javnost, rekao je.

Milanović je potom citirao i članak 70. Zakona o obrani koji, prema njegovu tumačenju, potvrđuje načelo jedinstvenog zapovijedanja u Oružanim snagama.

- U Oružanim snagama zapovijedanje i rukovođenje zasniva se na načelima jednočelništva i subordinacije, citirao je predsjednik zakonsku odredbu.

Ocijenio je kako iz toga proizlazi da u pitanjima zapovijedanja vojskom ne mogu postojati dvije zapovjedne linije.

- Ne mogu biti dva zapovjednika u istoj stvari, ne mogu biti dvije hijerarhije i dvije osobe koje donose konačnu odluku. To može biti samo jedna osoba kada je riječ o zapovijedanju i raspolaganju vojskom, rekao je.

Istodobno je naglasio da pitanja financiranja, nabave i upravljanja materijalnim resursima pripadaju Vladi.

Novcem, ugovorima, nabavom i materijalnim poslovanjem upravlja Vlada. Tu je riječ o njezinim ovlastima, rekao je.

Predsjednik je ustvrdio da se u javnosti pogrešno tumače pojedine zakonske odredbe te ponovio da je u središtu spora zaštita načelnika Glavnog stožera.

- Ovdje se ne radi o meni. Ja imam poseban status po Ustavu. Radi se o čovjeku kojeg pokušavaju prikazati kao nekoga tko izvršava nezakonite naredbe, rekao je Milanović.

Dodao je kako, prema njegovu tumačenju zakona, "nezakonita naredba" nije pravni pojam u smislu u kojem se koristi u javnim raspravama, nego zakon propisuje da vojna osoba nije dužna izvršiti zapovijed čijim bi izvršenjem počinila kazneno djelo ili prekršila međunarodno ratno i humanitarno pravo.

Predsjednik Republike proširio je raspravu i na pitanje ustavnih ovlasti u vođenju vanjske i obrambene politike te predstavljanju Hrvatske u institucijama Europske unije. Ustvrdio je da se, prema njegovu mišljenju, vanjska i obrambena politika posljednjih godina vode mimo ustavnih odredbi.

- Vidimo što se događa kad se vanjska politika i obrambena politika države provodi kroz privatluk, kroz čobanski odnos prema politici, ignoriranje ustavnih aktera koji su izričito propisani hrvatskim Ustavom, kada se državu predstavlja u međunarodnim tijelima poput Europske unije, a Ustav jasno propisuje da je riječ o podijeljenoj ovlasti, rekao je Milanović.

Dodao je kako se, prema Ustavu, ne dijeli samo ovlast oblikovanja politike nego i zastupanja Republike Hrvatske u europskim institucijama. Citirao je članak 144.b Ustava koji uređuje sudjelovanje Hrvatske u institucijama Europske unije.

- Republiku Hrvatsku u Vijeću i Europskom vijeću zastupaju, sukladno njihovim ustavnim ovlastima, Vlada i predsjednik Republike, pročitao je predsjednik. Ocijenio je da je riječ o jasno propisanoj podijeljenoj ovlasti koja se, kako tvrdi, u praksi ne poštuje.

Predsjednik je podsjetio da je navedena ustavna odredba u Ustav unesena 2010. godine tijekom završne faze pregovora Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji. Ustvrdio je da je osobno sudjelovao u pregovorima o ustavnim promjenama te da je tada inzistirao da predsjednik Republike bude naveden među nositeljima ovlasti predstavljanja Hrvatske u Europskom vijeću.

- Ovo sam ja napisao. Moja desna ruka napisala je taj tekst. Bio je prijepor oko toga hoće li predsjednik Republike uopće biti naveden, rekao je Milanović.

Ustvrdio je da se posljednjih godina ustavna odredba ne primjenjuje u cijelosti te upitao: "Tko predstavlja Hrvatsku i kojim pravom u potpunosti i bez ičijeg drugog sudjelovanja u tim tijelima već deset godina? Plenković.".

Podsjetio je da je tijekom svog premijerskog mandata Hrvatsku predstavljao na sastancima Europskog vijeća, ali da je, kako tvrdi, o pitanjima iz predsjedničkih ovlasti razgovarao s tadašnjim predsjednikom Ivom Josipovićem.

Osvrćući se na izjave ministra pravosuđa Damira Habijana, poručio je da ga takve poruke ne zabrinjavaju: ""Najavljuje iznenađenje. 'Cunning plan, Baldrick'. Iznenadi me tako da me ne iznenadiš. Samo nemoj izaći iz jajeta gol".

Milanović se prisjetio i prijepora iz 2015. kada je bio predsjednik Vlade, a predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović. Kazao je da su tada postojala različita tumačenja ovlasti oko održavanja vojnog mimohoda, ali da je zaključak bio kako takva pitanja treba rješavati dogovorom.

- Zaključili smo da Vladina riječ nije zadnja, ali da nije normalno ni da je predsjedničina zadnja te da moramo sjesti i vidjeti kako se to regulira. Bez dogovora – ništa, rekao je Milanović.

Milanović je prozvao premijera Plenkovića da u Europskom vijeću djeluje mimo ustavnog modela podijeljenih ovlasti te ustvrdio da aktualna europska sigurnosna pitanja ulaze u područje predsjednikovih ustavnih nadležnosti.

- Plenković i samo Plenković zastupa u Europskom vijeću sebe. Koga drugoga zastupa? Ako ja tamo nemam pristupa, a Europska unija se danas bavi ratom, pripremama za rat, financiranjem oružja za Ukrajinu, pitanjima mira, sigurnosti, života i smrti, pa to je valjda i moje područje odgovornosti, rekao je Milanović.

Ocijenio je da se, prema njegovu mišljenju, radi o "čistom privatluku" i ustvrdio da premijer vodi politiku koja je, kako je rekao, "protuustavna". Ustvrdio je da premijer vodi politiku usmjerenu na očuvanje vlastitog položaja u europskim institucijama.

- Moram biti prisutan, moram paziti da se nikome ne zamjerim, voditi računa o svom položaju među onima koji donose odluke. Paziti što govorim o Bosni i Hercegovini i položaju Hrvata tamo, a nakon deset godina ne postići baš ništa, rekao je predsjednik.

Predsjednik je ponovno kritizirao ministra obrane Ivana Anušića zbog njegovih izjava o odlasku Hrvatske vojske u Austriju i pitanju ovlasti.

- Jučer je prijetio posljedicama ministar koji ne razlikuje strane svijeta, koji nije znao zašto je Hrvatska vojska prije dva mjeseca išla u Austriju, niti da je brojno stanje Hrvatske vojske javni podatak koji je sam objavio u Saboru, rekao je Milanović.

Govoreći o sudjelovanju Hrvatske vojske na međunarodnim aktivnostima, Milanović je istaknuo da Oružane snage redovito sudjeluju u bilateralnim aktivnostima u skladu s godišnjim planovima. Dodao je kako, kada je riječ o raspolaganju vojskom, konačnu odluku donosi vrhovni zapovjednik.

- Hrvatska vojska išla je u Austriju i ići će ponovno. Možda je u ovom trenutku negdje prisutna, a da ja to ni ne znam, jer je riječ o redovitom programu suradnje. Ali ako ja odlučim da neće ići na neko mjesto, neće ići. Takva odluka mora se provesti, rekao je Milanović.

Potom je poručio da se generala Kundida ostavi na miru.

- Prste i prljave šake dalje od Kundida. Onaj tko ga spomene još i jednom, taj je za mene kriminalac! Ovo je namjera da se zemlja obezglavi. On ostavku nikad neće dati. Nije lojalan predsjedniku Vlade, njegov odnos prestaje one sekunde kad sam ga ja imenovao na tu dužnost. On odgovara meni, kom krivo, kom pravo. Tako sustav funkcionira, osobna lojalnost, kazao je.

Predsjednik Milanović ponovno je poručio da Hrvatska vojska neće sudjelovati na vojnom mimohodu u Parizu te je premijeru Andreju Plenkoviću još jednom predložio da, ako želi hrvatsko sudjelovanje, ondje pošalje policijske snage.

Dodao je kako takav potez ne preporučuje jer bi, prema njegovim riječima, bio neprimjeren, ponovivši da vojska u Pariz neće otići iz razloga koje je već ranije iznio.Govoreći o načelniku Glavnog stožera Tihomiru Kundidu, Milanović je ustvrdio da neće podnijeti ostavku jer, kako je rekao, "vojnici ostavke ne daju".

Dodao je da protiv Kundida nema stegovnog postupka niti razloga za umirovljenje te je naglasio da je njegov status uređen Zakonom o službi u Oružanim snagama.

Predsjednik je ponovno kritizirao bivšeg ministra obrane Marija Banožića, prisjećajući se njihovih ranijih prijepora oko korištenja vojnih resursa i predsjedničkog osiguranja.

U nastavku je ustvrdio da se stvara "neki novi vojni savez" te poručio kako bi građani o takvim pitanjima trebali imati priliku izjasniti se. Dodao je da, prema njegovu mišljenju, javnosti zasad nisu predstavljene jasne informacije o tome.

Milanović je najavio da će za nekoliko dana otputovati u Ankaru na sastanak NATO-a, gdje će u njegovoj pratnji biti i načelnik Glavnog stožera Tihomir Kundid. Kazao je kako će na sastanku imati vrlo ograničeno vrijeme za izlaganje o važnim sigurnosnim pitanjima.

Predsjednik je ponovno izrazio protivljenje sadašnjem modelu financiranja vojne pomoći Ukrajini, ocijenivši da je NATO postao prije svega "financijski savez".

Ustvrdio je da bi dio sredstava, umjesto za naoružanje, trebalo usmjeriti u obnovu civilne infrastrukture te je ponovno pozvao na nastavak pregovora kao put prema završetku rata.

M.M.

Share
0