Misnim slavljem u crkvi Muke Isusove u Maclju, koje je predvodio vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić, obilježena je 73. obljetnica stradanja brojnih žrtava komunističkog režima koja su se dogodila početkom lipnja 1945.

Kardinal je u propovijedi poručio da treba istražiti sva grobišta kako bi znali istinu te da ako netko danas opstruira istraživanja, onda sam sudjeluje u zločinima.

-Nismo danas došli ovdje da bi u sebi probudilo mržnju već da svjedočimo istinu a nju ćemo znati samo kada istražimo sva grobišta - poručio je nadbiskup Puljić te zapitao zašto se to sve sporo odvija.

Kazao je kako Crkva ne može istraživati zločine i grobišta ali je njezina obaveza govoriti istinu.

-Ovdje tražimo utjehu za život ali i hrabrost da se znamo nositi s problemima - kazao je kardinal Puljić.

Izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Andrija Hebrang ne miri se s činjenicom da je još velik broj grobišta neistražen, odnosno njih više od 900 širom Hrvatske.

-Svaka žrtva ima pravo na obilježen grob, a mi imamo stotine tisuća neobilježenih grobova, na više od  900 lokaliteta - kazao je Hebrang te dodao da Macelj simbolizira zločine iz 1945. ali i zločine današnje generacije koja ne radi na otkopavanju i na obilježavanju tih grobova.

Uz njega na Macelj je stigla i izaslanica Vlade Zdravka Bušić koja vjeruje da će jednog dana doći do konačne pomirbe.

-Moje je mišljenje da bi trebalo istražiti te zločine i jednom zauvijek zakopati naša razmimoilaženja. Najbolje bi bilo ako bismo mogli naći mir, mi među sobom, istražiti što se dogodilo. Osim toga, imamo Povjerenstvo za rasvjetljavanje zločina i nadam se da ćemo stvarno jednog dana moći mirno razgovarati, da će povjesničari istraživati dalje - mišljenja je Bušić.

Da će se jednog dana pomiriti krajnosti u Hrvatskoj smatra i potpredsjednik Sabora Željko Reiner.

- Mi smo jedna od rijetkih zemlja koja je proživjela različite totalitarne režime od fašističkog, ustaškog, pa do komunističkog s time da su žrtve jednoga totalitarnog režima uglavnom sve procesuirane a drugog ne.Bilo bi logično očekivati da se s vremenom ta podjela smanjuje, međutim moramo isto tako jasno znati, ona će se smanjiti i nadajmo se jednoga dana nestati, ali kada se jasno definiraju neke stvari koje u našoj novijoj povijesti još uvijek nisu raščišćene - zaključio je Rainer.

Inače, Macelj je najveće stratište nakon Drugoga svjetskog rata na području Republike Hrvatske. Nakon genocida počinjenoga 1945. godine maceljska je šuma proglašena Titovim lovištem u koju je bio zabranjen ulaz. Šutnja o stradavanju u maceljskim šumama prestaje s utemeljenjem samostalne demokratske hrvatske države 1990. godine.

Zagrebački nadbiskup i kardinal Franjo Kuharić na stratištu Lepa Bukva 9. lipnja 1991. prvi je put služio svetu misu za sve žrtve Križnoga puta i javno je progovorio o ovim zločinima. Nakon toga u lipnju 1992. Državna komisija Hrvatskog sabora započinje istraživanja.

Ukupno su na području Macelja istražene 23 jame i pronađeni zemni ostatci 1.163 osoba. Oko 130 jama ostalo je neistraženo a smatra se da je na Macelju stradalo od 12 do 13 tisuća žrtava. U Macelju se nalaze i ostaci 21 svećenika, franjevaca i bogoslova, ubijenih u noći s 4. na 5. lipnja 1945. godine.

M.M.

Share
0