Održana temetska sjednica "BiH, položaj Hrvata u BiH i europski put Bosne i Hercegovine"

U radu tematske sjednice saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske na temu "Bosna i Hercegovina, položaj Hrvata u BiH i europski put Bosne i Hercegovine" sudjelovali su politički predstavnici Hrvata iz BiH, predstavnici institucija RH, predstavnici Odbora za vanjsku politiku te hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu.

Izvješća su podnijeli predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Božo Ljubić te predsjednik Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač.

Božo Ljubić je tijekom rasprave istaknuo kako je pripremljena rezolucija koja će uskoro biti potvrđena u Saboru.

- BiH je najjači strateški interes Hrvatske. Hrvati su autohtoni i konstitutivni narod u BiH. Danas mnogi unutar i izvan zemlje vide je kao potencijalni sigurnosni izazov. Hrvatska ne smije čekati, već mora zauzeti aktivniji odnos prema BiH - naglasio je Ljubić.

Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač je naglasio kako je normalno da Hrvatski sabor raspravlja o BiH. 

-Radi se o susjednoj državi, i s njom želimo živjeti u skladu i miru. Prema Ustavu RH, obvezni smo dijelovima hrvatskog naroda izvan granica Lijepe Naše jamčiti sigurnost. Washingtonskim sporazumom smo se obvezali štititi neovisnost BiH, ali i promicati obveze koje se tiču provođenja Ustava BiH. Kada Hrvatska govori o izmjenama izbornog zakona u BiH, ne može se govoriti o upletanju u unutarnje stvari zemlje, već  o tome da Hrvatska provodi svoju obvezu iz Washingtonskog ugovora - istaknuo je Kovač.

Podsjetio je kako su faktička ravnopravnost i europski put dvije strane jedne medalje.

-Za Hrvate u BiH faktička ravnopravnost i europski put dvije su strane jedne medalje. Ako BiH želi ući u EU, mora poštovati vladavinu prava i to je nešto na čemu Hrvati u BiH i Hrvatska inzistiraju. Tu su stvari vrlo jasne i zato su Hrvati u BiH najmotiviraniji za ulazak u EU - podsjetio je Kovač.

Osvrnuo se i na sinoćnju izjavu njemačke kancelarke Angele Merkel koja je rekla kako su nužne hitne izmjene izbornog zakona. 

-Kad to kaže njemačka kancelarka, to je legitimno, a kad to kaže netko iz RH, dolaze optužbe o upletanju u unutarnje stvari BiH. Tko je spasio BiH? Spasili su je Hrvati i poslije Hrvatska, na to moramo biti ponosni - istaknuo je Kovač.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić vjeruje kako su neki u BiH samo deklarativno za euroatlantski put BiH.

- Hrvati i danas prednjače u toj želji, ali pitanje je koliko se druga dva naroda zalažu za to. Jedno je deklarativna priča, a drugo su konkretni potezi u tom smjeru - kazao je Brkić.

Željko Raguž, saborski zastupnik i ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u Mostaru, osvrnuo se na politikantski pristup Tužiteljstva BiH prema ratnim zločinima.

-Tužiteljstvo BiH podignulo je i potvrdilo 299 optužnica za kaznena djela ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti. 261 je podignuta protiv osoba srpske nacionalnosti, 35 protiv osoba hrvatske nacionalnosti i 3 protiv osoba bošnjačke nacionalnosti (za jednu osobu iz HOS-a, a dvije iz HVO-a). Za zločin protiv čovječnosti nije optužen ni jedan pripadnik Armije BiH.  Na taj se način od strane suda BiH sugerira da su političke organizacije hrvatskog i srpskog naroda bile zločinačke, a da su zločini počinjeni od Armije BiH bili incidenti.

Izostala je reakcija hrvatskih političkih i znanstvenih struktura na ove činjenice - naglasio je Željko Raguž.

M.M.