Pored najavljene reforme poreznog sustava i podizanja opće stope PDV-a na 25 posto, gotovo je neprimjetno prošla Vladina najava da će doći do rezanja mase plaća u javnom sektoru. Kamo te najave vode analizira današnji Vjesnik.

Kako je istodobno potpredsjednik Vlade Branko Grčić istaknuo da će »plaće i mirovine biti zadnja linija obrane«, odnosno da neće dirati plaće službenika »ako to ne bude nužno potrebno«, jasno je da će smanjenje mase plaća biti moguće ostvariti samo rezanjem broja zaposlenih. »Doći će do racionalizacije broja zaposlenih«, priznao je Grčić prije nekoliko dana i time poslao poruku zaposlenicima koji plaću primaju iz lokalnih i državnih proračuna da njihovo radno mjesto nije toliko sigurno koliko je bilo za vrijeme bivše vlasti.

Za početak treba napomenuti da se pod javnim sektorom podrazumijeva sustav lokalnih, regionalnih i državnih službi, ali i državna i javna poduzeća te komunalne tvrtke s lokalnih razina i državne institucije poput agencija.

Najradikalniji stav iskazao je za Vjesnik nezavisni analitičar Ante Babić koji tvrdi da objedinjeni javni sustav ima oko 250.000 zaposlenih. »Imamo oko 200.000 ljudi viška i 100.000 manjka u javnom sektoru«, kaže Babić, pa napominje da je struktura službenika jako loša, kao i njihov stupanj obrazovanosti, pa bi za modernu i efikasnu javnu upravu trebalo promijeniti dvije trećine zaposlenika.

S njim se ne slaže predstavnik poslodavaca iz Hrvatske udruge poslodavaca Petar Lovrić, jer gospodarstvenike zapravo zanima samo efikasnost javne uprave, stoga zagovaraju promjene koje bi dovele do bržeg administriranja i afirmativnog pristupa javnih službi privatnom dijelu gospodarstva i građanima.

»Smatramo da su državni službenici potplaćeni, što tjera kvalitetne radnike iz službe, a od lošeg materijala ne može se napraviti ništa dobro«, kaže Lovrić, koji traži da se uskladi djelovanje triju razina vlasti.

Recept za uspješnu racionalizaciju broja zaposlenih daje Željko Lovrinčević, ugledni makroekonomist, koji je identificirao četiri skupine zaposlenika među kojima se može pronaći višak.

Najmanje učinkoviti dijelovi sustava su lokalne jedinice, javne tvrtke na lokalnoj razini i državna poduzeća, jer se tu uguralo ljude po stranačkim kriterijima, kaže Lovrinčević, a višak se stvorio i dupliranjem struktura ministarstava i novih agencija te u javnim službama poput zdravstva i školstva gdje su u administraciju gurani ljudi po političkim vezama.
»Po ovim skupinama može se pronaći 20.000 do 25.000 ljudi koji su višak, što je oko 10 posto ukupnog broja zaposlenih«, preporuka je Lovrinčevića, koji napominje da je svaki otkaz za državu i trošak zbog zbrinjavanja i otpremnina. Ipak, ništa od promjena nije moguće dok se ne izmijeni Zakon o radu (ZOR), složni su analitičari, koji napominju da je liberalniji zakon alat za reforme koje su nužne. »Kolektivni ugovori u javnom sektoru brana su prema provođenju politike plaća u javnom sektoru.

Trenutačno se može razgovarati tek o osnovici plaće, a ona determinira tek 50 posto ukupne plaće, dok su ostali dijelovi plaća rezultat kolektivnih ugovora«, napominje Lovrinčević i dodaje da su reforme i otkazi u javnom sektoru uz reformu zdravstva osnova zadržavanja kreditnog rejtinga, a ne razgovor o porezima.

»Socijalna politika vodi se transferima, a PDV-om se prikuplja novac, to je elementarna fiskalna abeceda. Zato mijenjati sustav PDV-a ima smisla samo ako je u službi prikupljanja novca, i to ljudima treba reći, kao i da će on pogoditi najviše ugrožene i siromašne«, zaključio je makroekonomist.

Za izmjene ZOR-a zalaže se i Babić, koji ističe da ga nije potrebno rigorozno štititi jer će pravi poslodavci uvijek zadržavati radnike koji su mu potrebni. »Rigidno zakonodavstvo štiti samo one ljude koji nisu potrebni, a posljedično zaštita radnih mjesta znači propast za tvrtke u kojima ljudi koji su višak rade«, pojašnjava, pa dodaje da je takav princip propast i za društvo i državu kroz gubitak poreza i doprinosa koje te tvrtke neće nikada podmiriti, a s druge strane tu je i opterećenje proračuna zbog naknada za nezaposlene i troškova stečajeva.

R.H.