Njemačka smatra da se u BiH za propast pregovora vrlo često požuruje s okrivljivanjem samo jedne strane - srpske, jer treba izvršiti pritisak i na ostale dvije strane - bošnjačku i hrvatsku, kako bi i one učinile određene ustupke, stoji u dopisu od 12. ožujka 2009. odaslanoj iz američkog Veleposlanstva u Berlinu, koju je objavio WikiLeaks.

Dopis opisuje sastanak Emily Haber, posebnu izaslanicu njemačkog MIP-a za jugoistočnu Europu, i Philipa Gordona, pomoćnika američkog državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja.

"Haberova je rekla kako je rezultat pregovora u Butmiru istinski razočaravajući, ali je dodala da, iako mnogi misle kako je Milorad Dodik, lider SNSD-a i tadašnji premijer RS-a, taj koji je prepreka dogovoru, pritisak treba izvršiti i na Hrvate i Bošnjake, koji takođe nisu bili od neke koristi. Ona smatra da pritisak na Dodika treba izvršiti EU, dok bi pritisak na Bošnjake trebale izvršiti SAD i Turska", stoji u ovom dopisu, koju je objavio WikiLeaks.

"Gordon je izrazio sumnju da bi Turska mogla izvršiti pritisak na Bošnjake, s čime se djelimice suglasila i Haberova, jer Turska i nije toliko aktivna u BiH. Ipak, ona je istaknula pozitivan primjer Rusa, koji su bili od velike pomoći u vršenju pritiska na političare iz RS-a", stoji u berlinskom izvješću.

Drugi dio razgovora odnosio se na OHR, jer Njemačka smatra kako bi se institucija visokog predstavnika trebala dodatno ojačati. Haberova je iznijela mišljenje kako je sadašnji OHR neučinkovit, da bi se trebao ojačati, s tim da pritom ne misli na običnu promjenu personala.

"Nažalost, butmirski pregovori su dodatno oslabili poziciju OHR-a, jer se ispostavilo da je Valentin Inzko, visoki predstavnik, marginalni igrač u odnosu na Jamesa Steinberga, zamjenika državnog tajnika SAD, i Carla Bidlta, šefa švedske diplomacije", stoji u ovom dopisui, gdje se spominje i eventualno imenovanje novog visokog predstavnika i njegova zamjenika, kako bi se krenulo ispočetka.

U dopisu od 29. listopada 2008. godine iz američkog Veleposlanstva u Kopenhagenu, u kojoj se iznose detalji razgovora između američkog veleposlanika u Danskoj s Rubenom Madsenom, iz Odjela za istočnu Europu pri danskom MIP-u, navodi se da je Madsen Milorada Dodika, tadašnjeg premijera RS-a, okarakterizirao kao "krajnje pragmatičnog političara".

"Dodika ne bi trebalo demonizirati", naglasio je Madsen i pozvao međunarodnu zajednicu da bude nepopustljiva prema Harisu Silajdžiću, lideru Stranke za BiH i tadašnjem članu Predsjedništva BiH, čiji beskompromisni pristup vrlo često pogoršava odnose u BH.