Mala Gospa je blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije, slavi se svake godine 8. rujna. Blagdan Male Gospe ima svoje početke u Jeruzalemu, u 5. stoljeću. Tada je, naime, na mjestu gdje je prema predaji stajala Marijina rodna kuća, sagrađena crkva u čast svetoj Ani, Marijinoj majci.

Blagdan u čast Male Gospe razvio se najprije na kršćanskom Istoku, a od 7. stoljeća i na Zapadu. Marijino rođenje je naviješteno u Starom zavjetu. Padom Adama i Eve u grijeh, Bog ih prekorava i protjeruje iz raja, a zmiji govori: "Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojeg i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu" Drugi vatikanski sabor naučava, da je Marija proročki označena u tome obećanju o pobjedi nad zmijom.

Za crkveni kalendar je karakteristično da za kalendarske spomendane svetaca uzima njihov "rođendan za nebo", to jest njihov smrtni dan. U tri slučaja se, naprotiv, kao blagdan slavi početak zemaljskog života, Isusovo rođenje na Božić, rođenje Ivana Krstitelja 24. lipnja i Marijino rođenje - Malu Gospu 8. rujna. Drugim blagdanom slavi se i završetak njihova zemaljskog života. Prema davnoj latinskoj izreci: "Joannes fuit lucifer, Marija aurora, Christi nativitas ortus solis. - Ivan je bio zvijezda, Marija jutarnja zora, Kristovo rođenje sunčev izlazak."

Na blagdan Male Gospe puk odlazi na svete mise te hodočasti u marijanska svetišta. Često se u puku kaže „ Gospa Mala – jesen prava „!O Maloj Gospi se i lastavice skupljaju za odlazak. U puku je riječ, da ih Marija odvodi u tople krajeve, kao što ih i vraća na proljetni marijanski blagdan Blagovijest.