Najnovija anketna istraživanja pokazuju uspon HDZ na ljestvici popularnosti, uz istovremeni pad rejtinga SDP-a, zajedno s  «kukuriku» koalicijom, koju on predvodi. Za tu promjenu trenutnog odnosa snaga svakako zasluge pripadaju samim čelnicima spomenute koalicije, koji obilaze naša sela i gradove i onako isprazno s visoka dijele lekcije, nalikujući na skupinu mladića uvijek spremnih na tuču.

S druge strane, na političkoj je sceni sve aktivnija i poduzetnija vladajuća stranka predvođena premijerkom Jadrankom Kosorom. Osim, kako konstatiraju i američki diplomati, iskrene borbe protiv korupcije i zaključenja pregovora o pristupanju Europskoj uniji, premijerka i predsjednica vladajuće stranke skrenula je na sebe zadnjih mjesec dana pozornost s nekoliko inicijativa, odluka ili postupaka.

Prvo. Na proslavi Oluje usudila se pozdraviti generale zatočene u Haagu, Antu Gotovinu i Mladena Markača, ne obazirući se na gunđanja nekih domaćih i inozemnih krugova.

Drugo. Posjetom Macelju, Staroj Gradiški, kao i posjetom njezina ministra Tomislava Karamarka Daksi, nagovješten je jedan, u odnosu na Mesićevo razdoblje, bitno drugačiji odnos prema partizanskim zločinima i uravnotežen stav spram oba totalitarna režima.

Treće. Predlažući novu garnituru veleposlanika i ne libeći se pri tom ukazati na opstrukciju predsjednika države, premijerka pokušava promijeniti strukturu diplomacije koja je u najvećoj mjeri  uspostavljena nakon 2000. godine kada su zemljom zavladali Stjepan Mesić i Ivica Račan, dovodeći na diplomatske položaje, slično kao i na društvenim fakultetima, u kulturnim i zdravstvenim ustanovama ili u medijima, svoje kadrove po, dakako, ideološkom ključu.

Četvrto. Na tom tragu, nije se dala zavesti raskošnim brijunskim seansama s Radom Šerbedžijom u glavnoj ulozi, instaliranog na Brijunima u istom razdoblju, s njegovim jugo-nostalgičarskim programima i «Kraljom Learom», koji je u stvari ironijska aluzija na prvog hrvatskog predsjednika, pa je i ove godine odbila pojaviti se na ovom otoku, ne pokazujući previše zanimanja niti za spektakularni dolazak slavne američke glumice.

Peto. Nakon potpisivanja projekta turističke izgradnje na Brijunima i davanja jamstva za izgradnju brodova u Brodosplitu, najavljen je nastavak gradnje pelješkog mosta. Javili su se i osporavatelji smisla i svrhovitosti ili pak realnosti ovih projekta, ali najava njihove realizacije mnoge zacijelo raduje i obećava.

Šesto. Vrlo je brzo presječena neugodna, prividno unutarcrkvena, rasprava o vlasništvu nad zemljištem u Dajli, tako što se država uknjižila kao njegov vlasnik, pokazavši tako ipak odlučnost u zaštiti nacionalnih interesa, što do sada nismo imali priliku često gledati.

Sedmo. Susret čelnice HDZ-a sa splitskim gradonačelnikom Željkom Kerumom, osim razgovora o gradskim projektima, otvorio je mogućnost međusobnog koaliranja. Načelno, ovakav pristup otvaranja prema strankama i prema pojedincima sličnog političkog svjetonazora  mogao bi imati šire, pozitivne implikacije za HDZ, koji, kako god se okrene, neće biti u mogućnosti sam sastavljati vlast.

Osmo. Svakako je najjače odjeknuo posjet Angele Merkel Zagrebu. Na Njemačku se može gledati kao na potencijalno najvažnijeg strateškog gospodarskog partnera, iako nije realno očekivati potpunu suglasnost interesa i pogleda. Iako se razlike nisu isticale niti se o njima javno govorilo, dalo se naslutiti kako Njemačku zanima prvenstveno HEP i vodoopskrba, odnosno preuzimanje već postojećeg u stilu preuzimanja Hrvatskog Telekoma, a Hrvatsku nova ulaganja u automobilsku industriju, u željezničku i lučku infrastrukturu i nove, obnovljive izvore energije.

Deveto. Srdačan susret s kosovskim kolegama i potpora teritorijalnoj cjelovitosti Kosova u skladu s međunarodnim priznanjem ove bivše srbijanske pokrajine nije bio uperen protiv Beograda, kako je to tamo, ali dijelom i u Hrvatskoj, shvaćeno, ali je jasno dano do znanja kako se Zagreb  s Beogradom više neće opterećivati niti će ga mišljenje Beograda posebno zanimati. Ovaj je događaj doveo do samog praga raskida koalicije sa SDSS, čiji su se vodeći ljudi ponijeli više kao srpski nacionalisti i državljani Republike Srbije, a manje kao sudionici u hrvatskoj vlasti. Ta koalicija ionako već pripada prošlosti, ona je dovela do niza kontraproduktivno neprincipijelnih i nezakonitih ustupaka jednoj stranci i jednoj manjini.

Ovih nekoliko doista hrabrih poteza Jadranke Kosor, toliko različitih od poslovične šutnje, poslušnosti i podilaženja, ne sviđaju se svima, možda neki od njih i nisu u općem interesu, ali bez dvojbe ostavljaju dobar dojam na tradicionalno biračko tijelo HDZ-a, kao i na ono «desnije» orijentirane birače, koji su pak izluđeni svađama i razmrvljenošću na tom dijelu političkog spektra.

Sada predsjednica stranke može bez bojazni za svoju poziciju raspisati i unutarstranačke izbore, što bi bio još jedan, deseti, njezin dobar potez.

Josip Jović