Istraživački tim portala Dnevno.hr pozabavio se okolnosti nastanka i poslovanja LHB Internationale banke sa sjedištem u Frankfurtu, banke koja je tvrtci Milanovićeva brata dala pozamašan kredit. Prema tvrdnjama sugovornika ovog portala, iza svega toga stoji vojno obavještajna služba bivše države koja je namjerno u priču upetljala obitelj premijera Milanovića da bi ga kasnije mogli kontrolirati.

Marko Lukić, predsjednik Zavjeta za Hrvatsku, jedan od sugovornika o ovoj temi tvrdi kako je LHB banka nastala od više banaka iz bivše Jugoslavije, ističčući kako je iza sve te priče stajao KOS JNA.

- Naš Odjel za analitičko sigurnosne poslove zaključio je da je LHB banka u Frankfurtu nastala od više banaka iz bivše Jugoslavije, među ostalim od Zagrebačke, Ljubljanske, Jugobanke, Beobanke... Iza svega toga stoji vojno obavještajna služba bivše države, odnosno KOS, koji je namjerno u cijelu priču upetljao obitelj premijera Milanovića, da bi ga kasnije mogli kontrolirati. I Slobodan Milošević bio je svojedobno jedan od direktora Beobanke, koja se također udružila u LHB International banku – ističe general Marko Lukić, predsjednik Zavjeta za Hrvatsku.

Prema Lukiću, okolnosti cijele priče puno su jasnije kada se posluša snimka svjedočenja generala Ace Vasiljevića, zapovjednika KOS-a, pred Međunarodnim sudom u Haagu.

'Slobodane bre, sve smo ti '90. pripremili u Hrvatskoj: i banke i firme i medije, a sve si upropastio', kaže Vasiljević, na što mu Milošević odgovara: 'Možete li objasniti kako sam vam pomogao da postanete vlasnik Zagrebačke banke'. Kasnije vidimo da je spomenuta banka pod vrlo sumnjivim okolnostima dala kredit bratu Zorana Milanovića u vrijeme kada je bilo očito da bi stariji Milanović mogao postati hrvatski premijer. Iz svih tih javno dostupnih informacija jasno je da se radi o velikosprskoj politici koja je preko povlaštenih kredita htjela 'držati u šaci' Republiku Hrvatsku – pojašnjava Lukić, te dodaje da su informacije prikupljali i analizirali stručnjaci koji su nekada radili u SOA-i, ili u hrvatskom vojno obavještajnom sustavu.

Lukić također naglašava kako je ključ za rješavanje ovih problema u institucijama i pojedincima koje podstiču unutarnju agresiju na Republiku Hrvatsku.

- Paralelno radimo i analizu postupaka Državnog odvjetništva i drugih institucija Republike Hrvatske kako bismo mogli podnijeti kaznene prijave zbog kršenja Ustava i zakona. Iz svega je, naime, jasno da su Mladen Bajić i Državno odvjetništvo ključ gotovo svih problema u Hrvatskoj, jer ne štite pravnu državu, već toleriraju, a samim tim i potiču kriminal i korupciju. To je ta unutarnja agresija na Republiku Hrvatsku o kojoj govorimo i na čijem suzbijanju radimo – napominje Lukić u izjavi za Dnevno.hr.

Kačinari: Iza banke doista stoje strukture bivše Jugoslavije

Gotove identične zaključke Lukićevim, a vezane uz nastajanje i poslovanje frankfurtske LHB International banke, ima i Pašk Kačinarija.

- LHB banka nastala je od konzorcija jugoslavenskih banaka još 1976. godine. U njoj se spojio novac Jugobanke, Zagrebačke banke, Beobanke, Ljubljanske banke i drugih banaka s prostora bivše Jugoslavije. Zanimljivo je da početkom devedesetih, u vrijeme raspada Jugoslavije, niti jedna od banaka osnivača LHB-a nije u svojoj bilanci prikazala novac spremljen u tu banku. Iza te banke doista stoje strukture bivše Jugoslavije, koje su uz pomoć davanja povlaštenih kredita osobama na visokim pozicijama u Hrvatskoj i u Sloveniji, odnosno milijunskim zajmovima članovima obitelji visokih hrvatskih i slovenskih dužnosnika, nastojale manipulirati tim državama i njihovim dužnosnicima. Kad govorim o jugoslavenskim strukturama, mislim prije svega na Službu društvenog knjigovodstva bivše Jugoslavije, ali i na krovnu Službu informacije i dokumentacije, takozvanu SIDU, na čijem čelu je, prema napisima u medijima, bio Budimir Lončar, dok je financijski dio s mjesta predsjednika NO-a konzorcija banaka kontrolirao Stane Dolanc. No, osim LHB Internationale banke u Frankfurtu, jugoslavenske su službe LHB banku osnovale i u Londonu te Parizu, a sličnu banku osnovali su i u Beču, s istim ciljem izvlačenja deviza izvan zemlje", ističe Kačinari u izjavi za Dnevno.hr.

Kačinari također tvrdi da je LHB banka u biti produžena ruka Zagrebačke banke.

"Da je LHB banka doista produžena ruka Zagrebačke banke najbolje potvrđuje informacija da je Jure Pribanić, bivši direktor Zagrebačke banke, početkom devedesetih otišao u LHB banku u Frankfurt, kako bi na njegovo mjesto mogao doći Franjo Luković, koji je i danas predsjednik Uprave Zagrebačke banke. Valja tu istaknuti da su se Zagrebačka i Ljubljanska, te ostale banke, odnosno njihova vodstva, kasnije dogovarale o međusobnom raskusuravanju, ali na način da su mnoga imovinska pitanja ostala pravno sporna, zbog čega do danas nije raščišćeno pitanje vlasništva nad nekretninama pojedinih banaka i zbog čega se banke do danas ne mogu, barem ne legalno, gruntovno zabilježiti na svoje nekretnine. Tako se ni Zagrebačka banka ne može legalno upisati na svoje nekretnine u Zagrebu, ali tako je i nekadašnja Jugobanka ostala bez svojih nekretnina u Hrvatskoj. Zbog toga što su svjesni da su sudjelovali u krađi imovine, uprave banaka s prostora bivše Jugoslavije ne ustrajavaju na pitanjima povrata imovine i nekretnina, pa problem nastaje tek kada to umjesto njih počnu činiti države. LHB banka je odobrila kredit obitelji premijera Milanovića upravo zato da on kasnije ne bi ustrajavao na raščišćavanju tih odnosa, odnosno da bi radio sve što je u interesu snaga koje stoje iza te banke – ističe pak Pašk Kačinari.

Kačinari također upozorava na mogućnost kako su sporni kredita dodijeljenog bratu Zoranu Milanoviću i potpora SDP-a Mladenu Bajiću u izravnoj uzročno-posljedičnoj vezi.

- Valja ovdje podsjetiti na još neke informacije koji će bolje rasvijetliti današnje događaje. Rijetki mediji u Hrvatskoj su 16. listopada 2007. zabilježili da je Općinski sud u Zagrebu na osnovu moje tužbe presudio da je Republika Hrvatska (su)vlasnik Zagrebačke banke, nakon čega se dogodio rijetko zabilježen presedan da se Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske žalio na presudu u korist Republike Hrvatske, nakon čega je drugostupanjski sud promijenio odluku o vlasništvu nad Zagrebačkom bankom. Baš nekako u to vrijeme LHB banka u Frankfurtu, odnosno banka kćer Zagrebačke banke, odobrava povlašteni kredit bratu Zorana Milanovića. Dogodilo se to 12. prosinca iste godine. Nakon toga Zoran Milanović više ne govori da Mladena Bajića treba smijeniti s mjesta Glavnog državnog odvjetnika. Baš naprotiv, upravo je njegova Vlada, odnosno saborska većina, produžila Bajiću mandat, iako su mnogi SDP-ovci, pa i sam Milanović, prije toga govorili da Bajić mora otići – podsjeća Kačinari, ističući da je bivši srbijanski predsjednik Slobodan Milošević bio direktor ispostave Beobanke u SAD-u, da bi nakon povratka u Srbiju preuzeo vlast, te po svemu sudeći dao ubiti svog kuma i glavnog političkog suparnika, također bankara, Ivana Stambolića.

M.M.