Nakon ukidanja HTV-ove emisije 'Slika Hrvatske' zbog pristrano obrađene teme o uvođenju spolnog odgoja u školski sustav i opomene njezinoj urednici Karolini Vidović Krišto, u TV kalendaru nacionalne tv kuće još jednom dvojbeno je portretiran pionir seksualne revolucije Alferd Kinsey.

U emisiji Vladimira Brnardića okarakteriziran je kao krivac za rast maloljetničkih trudnoća, širenje spolnih bolesti, otmice pedofiliju… 'To je smijurija. Kinsey je imao određene seksualne preferencije koje sigurno nisu standardne, ali sasvim sigurno nisu uključivale djecu i maloljetne osobe. On nije bio zlostavljač djece', kazao je za Slobodnu Dalmaciju Aleksandar Štulhofer, poznati sociolog i predstojnik Katedre za seksologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Odgovor Štulhofera je logičan, zapravo sam je sve o sebi rekao! Koje se to istraživanje može provesti na seksualnosti djece? Kako ga provesti, neka to pojasni taj, kako ga novinari nazivaju stručnjak.  Prvi dio rečenica Štulhoferova odgovora, zapravo daje i odgovor na četvrti modul zdravstvenog odgoja.  „Kinsey je imao određene seksualne preferencije koje sigurno nisu standardne…“ . Vrli profesore, koji je to odgovor! Što je standardno a što nije? Što je kažnjivo, a što nije? Neka profesor malo prouči deklaracije, konvencije i druge akte o dječjim pravima? Ako dječja pravobraniteljica u Hrvatskoj, kojoj su puna usta dječjih prava (a drži samo do svog položaja) nije proučila, onda ih treba proučiti „seksolog“…

Samo istraživanje na nemoćnoj djeci svakom zdravom razumu je utemeljeno na pedofiliji. Na koji način to istraživati? Kojom tehnikom?  Što je onda bio  Alferd Kinsey ako nije bio pedofil? Ako je koristio i pedofile u istraživanju, sudionik je u pedofiliji. Teško se mogu abolirati oni koji to promiču, koji sudjeluju i štite pedofiliju i istraživanja o seksualnosti na djeci.

Je li Jovanović znao sve o zdravstvenom odgoju?

Ministar Jovanović je, za pretpostaviti, samo politička žrtva i treba mu u ovom trenutku uistinu pomoći, rasvijetliti nakane skupine koja, čini se,  nije imala čiste namjere, bilo da se radi iz zahvalnosti za stipendije ili neke druge namjere. Kao liječnik i roditelj, svakako da je ministar Jovanović sve želio u dobroj namjeri. Zdravstveni odgoj je potreban, ali sa zaštitom dječjih prava, u skladu sa svim deklaracijama i konvencijama, a ne perfidnim uništavanjem bilo čijeg identiteta i dostojanstva, i to u najranijoj fazi života.

Pretpostaviti je da ministar Jovanović sve to nije znao, vjerovao je „navodnim stručnjacima“…  Teško se može opravdati da bi Jovanović kao liječnik i roditelj dopustio manipulaciju da je znao pravu istinu. Pa koji bi zdravi razum dopustio da se djeci umjesto crtića kad roditelj pođe na posao pusti pornografiju koju je dobio za domaću zadaću.  Vjerujući u zdrave stavove ministra Jovanovića koji je sigurno, više nego preosjetljiv na djecu,  pošten i pravičan, želio u najboljoj namjeri uvesti zdravstveni odgoj koji je uistinu potreban. U svom obilnom poslu, kao ministar on zacijelo nema vremena svaki segment pregledati, pa se može političkim pragmatizmom  zaključiti kako su „stručnjaci“ podmetnuli ministru Jovanoviću, jer to im se učinilo najprikladnijim.  Jovanović, kao i svaki drugi branitelj bio je na braniku domovine i sigurno joj želi najbolje i čini ono što smatra da je nabolje za njezinu demokratičnost i prosperitet.

M. Jahić, Rijeka