U ozračju sve bližih parlamentarnih izbora politička scena u Hrvatskoj sve jasnije se kristalizira.

Domoljubna koalicija predvođena Hrvatskom demokratskom zajednicom već odavno se ispofilirala i potvrdila uspješnim, pobjedničkim rezultatima na svim dodadašnjim izborima, od prvih za EU parlament, u travnju 2013., potom lokalnih izbora mjesec dana kasnije, okrunivši to pobjedom svojega predsjedničkog kandidatagđe Kolinde Grabar Kitarović. Tu koaliciju čini širok spektar stranaka centra i demoktratskog centra: Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska HSS, Hrvatska Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević, Blok umirovljenici zajedno, Zagorska demokratska stranka, Hrvatska demokratska stranka, Hrvatska socijalno liberalna stranka i Hrast.Na različite upite o mogućem pridruživanju nekih novih stranaka predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko u više je navrata istaknuo da Domoljubna koalicija nema potrebe eksperimentirati s poličkim opcijama različitog ideološkog i političkog spektra, jer se pokazala prepoznatljivom i uspješnim političkim savezom koji javnost prepoznaje kao novu i pobjedničku opciju.

Okrnjena Kukuriku koalicija, u sve suženijem manevarskom prostoru panično traži nove partnere i zaziva stare da im se vrate. Kao najvažniji partner Socijaldemokratskoj partiji ostala je Hrvatska narodna stranka, čiji je ionako slabašan doprinos koalicijskom potencijalu nakon raskola s Čačićem postao neznatan. Unatoč pozivima i čekanjima IDS se nije odazvao, pa je Kukuriku koalicija pronašla zamijenu u Hrvatskim laburistima. Na izborima za EU parlament laburisti su se, međutim, pokazali kao zvijezda padalica. Njihovo vrijeme je prošlo, a koaliranje s SDP-om, učinio ih je praktički beznačajnim. Naime, sav svoj dosadašnji imidž gradili su na oštroj kritici socijalne politike SDP-a i vladajuće koalicije. SDP-u će još manje dobiti koaliranjem sa, široj javnosti, gotovo nepoznatom Autohtonom hrvatskom seljačkom strankom. Svjesni, pak, da je i inače smiješan naziv Kukurika koalicija, postao sinonim najneuspješnije vlade, odlučili se na promjenu u - Hrvatska raste. Ovaj naziv ne samo što nema nikakve veze s otužnom hrvatskom stvarnošću, nego je na neki način plagijat već postojeće stranke Hrast, što je zapravo skraćeni naziv za Hrvatski rast.

Bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović očito se ne miri s političkom mirovinom nakon poraza na predsjedničkim izborima. Za svoj izborni poraz optužio je SDP, čiji je i bio kandidat. Aktualna vlada koja je već stekla imidž najlošije vlade od nastanka samostalne hrvatske države, zasigurno je nanijela štetu njegovoj kampanji i pridonijela njegovu porazu. Osnovao je stranku neobična imena Naprijed Hrvatska.

Radimir Čačić, kojega je Vesna Pusić, nakon dugogodišnje „idile“, odbacila i grubo izbacila iz stranke, osnovao je Narodnu stranku – reformista, te na taj način rascijepio ionako mršavi birački saldo stranke iz koje izbačen. Sa svojim se reformistima Čačić udružio s Josipovićevim „naprednjacima“ u koaliciju pod nazivom Uspješna Hrvatska. Riječ „Hrvatska“ očito je dobitna kombinacija kada su, evo, puna usta Hrvatske onima koji su svojim dosadašnjim djelovanjem pokazali da im je do Hrvatske stalo kao do lanjskoga snijega. To vrijedi kako za aktualnu vladajuću neokomunističku garnituru, tako i za njihove političke renegate.

Dvojac Jospiović-Čačić mogao bi, međutim, poprilično pomutiti političke planove Kukuriku koalicije, alias Hrvatske koja raste. Bez Čačića koji ipak ima zamjetno uporište u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, HNS nema gotovo nikakav utjecaj u Hrvatskoj. I u drugim izbornim jedinicama otkidat će postotke SDP-u i pratnerima.

Istarski demokratski sabor koji ima snažnu potporu u Istri, poželjna je udavača koju snube i Milanović i Jospović. Kako sada stvari stoje IDS će u koaliciju s Primorsko-goranskim savezom. U VIII. izbornoj jedinici zasigurno će dobiti nekoliko madata. Još nije poznato na koji način će Linić iskoristi svoj politički utjecaj. Lako je moguće da svojim utjecajem podeblja izglede IDS-PGS koaliciji. Sve to su razlozi zbog kojih SDP za zabrinutošću može gledati na svoje izglede u Isti i Rijeci. Ovo tim prije ako im svoju potporu, na ovaj ili onaj način, uskrate marginalizirani riječki SDP-ovci Ratko Komadina i Vojko Obersnel.

Živi zid bljesnuo je na predsjedničkim izborima. Sada je međutim očigledo da se njihov rejting srozao na razinu održivosti. Realno, u svakom slučaju mogu biti zadovoljni ako nakon izbora postanu parlamentarna stranka.

ORAH je najavio samostala izlaza na izbore, ali već najavio da bi poslije izbora mogao u koaliciju s SDP-om. S obzirom da im u zadnje vrijeme ubrzano pada rejting, čini se da za ovaj skok u vlastita usta neće ni imati „konja za trku“!

Iako Hrvatsko demokratski savez Slavonije i Baranje od izbora do izbora gubi potporu birača, još uvijek može očekivati koji mandat u svoj izbornoj bazi, odnosno u VI. izbornoj jedinici.

Grad Zagreb i sve izborne jednice koje on „pokriva“ svako su zanimljive i Milanu Bandiću, koji će od svojih 365 dana zasigurno naći vremena i za izbornu kampanju. On se, naravno, nada određenom broju mandata, posebice u I. izbornoj jedinici koja obuhvaća najveći dio Grada Zagreba. Ima izglede da dobije mandat ili dva.

MOST nezavisnih lista također je najavio sve sudjelovanje na parlamentarnim izborima. Svoj imidž grade na uspjehu na lokalnim izborima u nekim gradovima i općinana. Najprepoznaljiviji brend im je gradonačelnik grada Metković Požo Petrov. Mogli bi osvojiti koji mandat ponajprije u X. izbornoj jedinici, a uspjeh će ovisiti i o kandidatima koji će se naći na njihovim listama.

U najavi je još jedna koalicija, koja bi bila sastavljena uglavnom od stranaka koji su već bile okupljene u Savezu za Hrvatsku. Kako sada stvari stoje mogli bi proći kao i na izborima za EU parlament; s manjim ili većim postotkom približiti se izbornome pragu, kojega vjerojatno neće prijeći ni u jednoj izbornoj jedinici.

Sudeći prema ponovljenim izborima za neke gradove i općine, kao i prema općem raspoloženju građana, gotovo je sigurna pobjeda Domoljubne koalicije predvođene Hrvatskom demokratskom zajednicom. Pitanje je samo koliko će uvjerljiva biti ta pobjeda. To uvelike ovisi i o tome, kako će proći stranke i koalicije koje se vrte oko izbornoga praga. Osim toga D'Hontova metoda je vrlo nepredvidiva, te ponekad o nijensama ovisi hoće li biti izabran kandidat s jedne ili druge liste.

Hrvatskoj je u narednom razdoblju potreban radikalan zaokret u pravcu demokratizacije i gospodatskoga napretka. Iako smo članica Europske unije, u glavama i djelima nekih kao da smo i dalje dio nesvrstane Jugoslavije. Život u obje Jugoslavije, bio je povijesni promašaj koji je Hrvatsku u prošlom stoljeću košao stotina tisuća žrtava, te milijun, što protjeranih što iseljenih Hrvata. Hrvatska predsjednica Kolinde Grabar Kitarović vuče promišljene korake kako bi Hrvatsku približila svojem kulturnom i civilizacijskom okružju, zemljama srednje Europe, točnije zemljama koje se protežu od Baltika do Jadrana. U tom će joj biti potrebna snažna potpora nove hrvatske vlade.

 

Marijan Križić