Iza nas je i televizijsko sučeljavanje na NovojTV u kome smo slušali manje-više stavove koje su predsjednički kandidati već ranije izrekli.

Temeljna karakteristika ovog sučeljavanja svakako je puno drugačija od onog što nam sugeriraju agencije Ipsos puls, Promocija plus i Cro demoskop, koje Ivu Josipovića godinama promoviraju kao najpopularnijeg političara u Hrvatskoj.

Izbornom strategijom temeljenoj na novom ustavu, regionalizaciji Hrvatske, proširenju ovlasti predsjednika, te otklonom od Vlade Zorana Milanovića u koju je kadrovirao skoro polovicu ministara, Josipović je zapravo primjenio strategiju izazivača a ne predsjednika koji brani svoj prvi mandat, što je Kolinda Grabar Kitarović iznimno dobro detektirala.

Stisnut između troje izazivača, na Josipovićevom je licu cijelo vrijeme bio vidljiv "grč straha", sličan onome kakav je imao u Savskoj 66, kada je nakon posjeta Vesni Teršelič stigao među branitelje prosvjednike. U pojedinim trenucima, stisnut činjenicama, Josipović nije izgledao poput predsjednika koji samouvjereno ide po drugi predsjednički mandat, nego poput gubitnika koji čeka da sudac što prije označi kraj susreta.

U takvim situacijama pokušavao se izvlačiti protuudarima. Tako je Kolindi Grabar Kitarović i Milanu Kujundžiću u više navrata među "grijehe" pripisao sudjelovanje u vladi Ive Sanadera, koju je nazvao "najgorom europskom vladom svih vremena", ne pojašnjavajući pri tome kada je, tko, i gdje, takva istraživannja uopće proveo.

Predstavljajući sebe osobno kao glavnog borca protiv korupcije, Josipović nije bježao ni od seksističkih ispada i uvreda prema svojoj glavnoj protukandidatkinji, nazvavši je u jednom trenutku "lutkom na koncu", što je nekim analitičarima bio jasan pokazatelj kako je riječ o nastavku aktivnosti zacrtanih u planu "Barbika".

Nije Josipović bježao ni od izricanja otvorenih laži. Tako je u jednom trenutku, stisnut tvrdnjama Kolinde Grabar Kitarović o korupciji u SDP-u i njegovim prijateljskim odnosima sa Željkom Sabom i Marinom Lovrić Merzel, izrekao laž koju će birači svakako znati honorirati.

Očito, u žaru borbe za što boljim predstavljanjem, Josipović je najveći udarac zadao samom sebi, izrekavši tešku laž - a to je da nije posjećivao razuzdane zabave bivše Sisačko-moslavačke županice Marine Lovrić Merzel.

SDP-ov predsjednički kandidat u žaru obrane vlastite pozicije vjerojatno je zaboravio da su u medijimaobjavljene fotografijekoje dokazuju suprotno od njegovih tvrdnji. Na odnosu sa bivšim vukovarskim gradonačelnikom Željkom Sabom nije previše insistirao, tako da se pitanje upliva njega osobno i članova njegove uže obitelji u procesu srbizacije Veleučilišta u Vukovaru nije uopće otvorilo.

Predsjednička kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar Kitarović i u nastupu na NovojTV pokazala se kao racionalna osoba s jasnim programskim stavovima. Njezina prezentiranja stavova iz oblasti vanjske politike, sigurnosti, međunarodnih odnosa i obrane elementi su koji moraju biti težišni elementi buduće hrvatske nacionalne strategije.

Osobit dojam ostavila je njezina ocjena kada je govoreći o funkcioniranju države ukazala na nedostatak etike unutar postojeće birokracije, što je ocjenila jednim od važnijih generatora za pojavu svih negativnosti u društvu, založivši se pri tome za uvođenjem etičkog kodeksa.

Ono što joj određeni kritičari žele naglasiti kao minus, a riječ je o navodno rezerviranom držanju u polemikama, zapravo je njezin veliki plus i nedvojben pokazatelj vrlo visoke primjene diplomatskih standarda u ovakvim sučeljavanjima u kojima se sugovornici ne libe svoju sugovornicu nazvati "lutkom na koncu" ili "običnom tajnicom".

Iznimno zanimljivim djelom sučeljavanja na NovojTV pokazale su se i međusobne rasprave vođene u trokutu Josipović-Kujundžić-Sinčić, zbog čega se na trenutke stjecao dojam kako njih trojica zapravo traže potporu od istog biračkog tijela.

Pri tome se svojim samouvjerenim napadima na Josipovića osobito isticao Milan Kujundžić, koji je u pojedinim trenucima pokazivao i otvorene aspiracije da preuzme i samo vođenje emisije. Kao što je Kolinda Grabar Kitarović razotkrila Josipovićeve nedostatke na području vanjske politike, gospodarstva, sigurnosti, odnosa s Vladom, zataškavanja komunističkih zločina i prijevarama oko zauzimanja za ustavne promjene, tako je Kujundžić bio ubojit po pitanjima Zorana Milanovića, Lex Perkovia i lustracije.

Međutim, kao Kujundžićev veliki nedostatak pokazao se njegov program "Nove Hrvatske" i njegova velika podudarnost s Josipovićevim projektom "Druge republike", na što mu je u jednom trenutku Josipović otvoreno ukazao, otvoreno naglasivši kako se nada da će stranka na čijem je Kujundžić ćelu u budućnosti podržati njegov koncept ustavnih promjena.

Ivan Velibor Sinčić tijekom svog nastupa ponovo je nastojao pokazati kako ima jednaku distancu prema svojim protukandidatima, što je više puta i otvoreno kazao. I unatoč Kujundžićevim pokušajima diskreditiranja na osobnoj razini, Sinčić se uspio predstaviti kao zagovornik radikalne ljevice i veliki protivnik NATO saveza, EU-a, multinacionalnih kompanija i velikih međunarodnih banaka, što je izazvalo vrlo oštru Josipovićevu reakciju.

Zbog voditeljevog pasivnog držanja nismo uspjeli doznati pozadinske razloge ovih Sinčićevih stavova ali je nedvojbeno da su oni jako slični stavovima Vladimira Putina i zagovornika širenja ruskog utjecaja na jugoistok Europe. Upravo u tome određeni analitičari vide ključne razloge Josipovićevih vrlo oštrih reakcija prema mladom Sinčiću. Aktualni se predsjednik naime boji da bi proruski lobi, koji je do sad bio na strani aktualnog predsjednika, nakon ovako prezentiranih stavova mogao promjeniti stranu i podržati Sinčića, što bi dodatno oslabilo poziciju Ive Josipovića.

 

Robert Horvat

Share
0