Vrgoračka izborna balvan revolucija

Vrgorac je u nedjelju bio poprište izborne bitke, u sjeni koje su se događao cijeli niz pojava koje se ovih dana sustavno pokušavaju medijski ignorirati.

Umjesto napisa o balvanima i automobilima, kojima je u nedjelju popodne bilo zapriječeno nekoliko cestovnih komunikacija u okolici Vrgorca, dio režimskih medija pokušava baciti sjenu na blistavu izbornu pobjedu Rudolfa Grljušića, servirajući teme o navodno ponovnom pregrojavanju glasova.

Nigdje ni slova o tome kako je u kasnim popodnevnim satima, na sam dan izbora, jedna ratooborna skupina iz mladeži SDP-a, predvođena tamošnjim tajnikom te stranke, zajedno sa skupinom svojih nekadašnjih partijskih drugova koji su u međuvremenu prešli Most, blokirali sve prilaze Vrgorcu iz smjera Hercegovine. Prepriječili su ceste automobilima, vozili u koloni tek nekoliko kilometara na sat, parkirali vozila preko ceste i ostavili ih, prethodno ih zaključavši, nasred Vrgorskog mosta. U polju Rastok, parkirali su auto vučne službe.

>>HSP AS: Hrvati u Ljubuškom i Vrgorcu su jedan narod koji živi u dvije države

Prema određenim izvorima, predsjednik DVD-a Vrgorac osobno je odobrio iznošenje službene motorne pile prema graničnom prijelazu Orah kako bi se kao u vrijeme „Balvan revolucije“ oborio čempres te prekinuo promet, lažno su dojavljivali o zapaljenju automobila te na najfrekventnijim prometnicama ostavljali automobile u „kvaru“.

Cilj svih ovih diverzija, o kojima se posljednjih dana šuti, bio je pokušaj onemogućavanja izlaska na izbore onih građana Vrgorca koji su podrijetlom iz Hercegovine, odnosno s područja općine Ljubuški. Vrgorac je pogranično mjesto. Granica povučena na tom mjestu osudila je jedan narod na život u dvije države, podjelila je imanja, naseljena mjesta, obitelji. Neki iz Ljubuškog idu na posao u Vrgorac, neki obrnuto. Tako je i s prijavama prebivališta, koje su zapravo temelj za aktivno konzumiranja biračkih prava.

Baukova čistka temelj za Pranićeve aktivnosti

Godinu-dvije prije ovih lokalnih izbora u Vrgorcu se dogodila temeljita čistka biračkih popisa od birača podrijetlom iz Hercegovine, inače u najvećoj mjeri nesklonih SDP-u. Cijela operacija obavljena je pod kontrolom ministra Arsena Bauka u sjeni prigovora oko zlouporabe popisa stanovništva u Vukovaru. U toj Baukovoj operaciji s biraćkih popisa je izbrisano čak 1200 birača, podrijetlom iz Hercegovine, koji imaju prebivalište na prostoru općine Vrgorac. Po kojim je kriterijima ministar Bauk jedne ostavio na popisu a druge skinuo, teško je kazati.

Međutim, aktivnosti Ante Pranića i djela njegove momčadi u trajanju više od šest mjeseci ukazivale su na to kako Neovisna lista Most vodi operaciju na dvije razine.

Više od pola godine Ante Pranić i članovi njegove "neovisne" liste obilazili su kafiće i njive u pograničnom djelu općine Ljubuški kako bi pridobili potencijalne glasače za lokalne izbore u Vrgorcu. Poznavatelji tamošnjih prilika nas uvjeravaju kako je Pranić mudro, po savjetu vlastitog oca koji je dugogodišnji predsjednik SDP-a u Vrgorcu, na listu uvrstio nekoliko bivših članova HDZ-a i domoljubno orjentiranih pojedinaca pod plaštom brige za grad i ne opterećenosti ideologijama mladih generacija. S tim pojedincima pokušao je je prodrijeti u domoljubno biračko tijelo, tj. jednokratno ih iskoristiti kako bi se dočepao vlasti u Vrgorcu.

Uz spomenute osobe, Pranić je preko oca i savjetnika iz lokalnog SDP-a održavao liniju prema svojoj matičnoj stranci, što se u nedjelju pokazalo vidljivim po potpori koju je Pranić dobio od SDP-a i HNS-a u Vrgorcu ali i nemilim događajima s barikadama, poput onih 1991. godine u Kninu.

>>Ante Pranić sada pljuje Hercegovce nakon što je pola godine molio za njihov glas!

Dakle, igra je nedvosmisleno posložena od samog početka, kada je planirano da se isturi „nezavisni“ pojedinac, mladi kandidat, a ustvari osoba bliska lokalnom SDP-u, dok bi preko pojedinaca na listi iz desnog biračkog tijela, podrijetlom iz Hercegovine, oduzeli određeni postotak strateških glasova HDZ-u i Domoljubnoj koaliciji.

SDP-ov "štih" projekt

Metković, Omiš, Imotski, Sinj, Vrgorac j još neka mjesta na jugu Hrvatske specifični su po tome što na parlamentarnim i predsjedničkim izborima HDZ redovito dobiva znatno više glasova nego na lokalnim. Zašto se to događa, to može biti tema posebne analize i lokalnih problema koji su specifični za svako mjesto ponaosob. Međutim, činjenica je isto tako da ti glasovi, čak ni dišpetno, ne idu SDP-u i njima bliskim strankama, što su u SDP-u osjetili i već ranije primjenili strategiju s "nezavisnom" listom Ivana Grubišića.

Nedvojbeno, mladi Ante Pranić je istu tu, u SDP-u kreiranu strategiju. primjenio i na prostoru Vrgorca, i to s jasnim ciljem podjele biračkog tjela po načelu "mi ili oni". Vrgorac je naime trebao dati vjetar u leđa "neovisnom" projektu koji zajedno vode Most i SDP u X. Izbornoj jedinici, a taj projekt je usmjeren protiv višegodišnje HDZ-ove dominacije u ovoj izbornoj jedinici.

U prvom izbornom krugu lokalnih izbora u Vrgorcu, Pranić i Most su čak i dobili dio glasova iz Hercegovine, što je pokazatelj da im je strategije u određenoj mjeri i uspjela. Ti glasovi došli su dijelom od prijatelja i rodbine osoba koje je Pranić stavio na listu, a dijelom i kupovinom glasova za 300 kuna, o čemu se ovih dana sve otvorenije šuška.

Međutim, kako su se iz Pranićevog tabora pred drugi izborni krug sve otvorenije čule antihercegovačke poruke, osmišljene zbog mobiliziranja SDP-ovih birača, tako je i onaj drugi dio biračkog tijela sve više uviđao kamo kampanja Ante Pranića i Mosta zapravo vode. Upravo zbog toga, nedjeljni izbori u Vrgorcu mobilizirali su jednu i drugu stranu po Milanovićevom načelu "Mi ili oni". Stoga je interes za ove izbore, kao i sama izlaznost, bila nezabilježena u povjesti višestranačja u ovom mjestu.

Da to ne bude i stvarni festival demokracije, nego u pojedinim segmentim njegova sušta suprotnost, pobrinuli su se pojedinci i skupine koje su otišli toliko daleko da barikadama i otvorenim nasiljem pokušaju nekome ograničiti biračko pravo. I to, zamislite, u ime demokracije!

Iz svega ovoga svakako bi trebalo izvući određene pouke. U prvom djelu onaj dio sustava koji ima ustavom i zakonom definiranu zadaću skrbiti o pravnom poretku. Nadalje su to mediji ali i političke stranke koje su svoje aktivnosti dužne provoditi u okviru ustava i zakona.

Josip Zdunić