Logo

Srbija ne želi ući u EU nego "u ruskom stilu" dominirati jugoistokom Europe izazivajući stalne napetosti sa susjednim državama, uključujući i Hrvatsku, tvrdi kosovski ministar vanjskih poslova Enver Hoxhaj.

 -Srbija u ruskom stilu pokušava stvoriti sferu utjecaja u regiji, demonstrirajući svoju ulogu i silu u BiH preko Republike Srpske, na Kosovu preko (srpskog) stanovništva na sjeveru, u Crnoj Gori, čak i u Makedoniji i izazivajući stalne napetosti s Hrvatskom - rekao je Hoxaj u izjavi za Hinu.

Ustvrdio je kako Srbi ne žele približavanje EU-u koja zbog unutarnjih previranja ni sama za to nije spremna.

-Zbog krize u EU-u, Srbija pokušava redefinirati svoju ulogu kako bi bila dominantna u regiji - dodao je.

>>

Šef kosovske diplomacije ipak ne vjeruje u izbijanje novog rata na Balkanu, nakon krvavih sukoba devedesetih koji su završili intervencijom NATO-a na Kosovu 1999. godine.

-Ne mislim da bi mogao izbiti neki širi sukob ili rat, ali na djelu je informacijski rat koji Beograd vodi u ruskom stilu - istaknuo je.

Vjeruje da normalizacija odnosa s Beogradom mora rezultirati priznanjem Kosova, koje je dosad priznalo 130 zemalja.

-Sve zemlje znaju, i Beograd zna, da na kraju tog procesa treba priznati Kosovo. To je cilj dijaloga, bez toga je cijeli dijalog beskoristan - istaknuo je kosovski ministar.

Hoxhaj smatra da su glavne prijetnje na jugoistoku Europe Rusija i globalni terorizam, zbog čega je poželjna dugoročna prisutnost KFOR-a.

-Rusija je glavni geopolitički suparnik Zapada, to trebamo priznati i nazvati stvari pravim imenom - rekao je.

>>

Unatoč tome što su trendovi radikalizacije mladih zaustavljeni, smatra da će radikalni islamizam još dugo biti problem na Bliskom istoku, na Zapadu i na Balkanu.

-Ne treba biti naivan, za pobjedu nad Islamskom državom trebat će još pet do deset godina - smatra Hoxay.

Uvjerava da s Kosova, koje se smatralo jednom od baza za regrutiranje džihadista, više nitko ne odlazi na bojišta u Siriji i Iraku.

-Na Kosovu smo poduzeli niz mjera na razini zakona, medija, škola, obitelji, islamskih zajednica i mislim da to u iduće dvije, tri godine više neće biti problem - istaknuo je.

Kosovo će ustavno priznati Hrvate, uključiti ih u policiju i izgraditi im ceste

Hrvati su povijesna manjina na Kosovu, ali ih je tamo sve manje. Po crkvenim podacima danas ih u tradicionalnom središtu Janjevu ima tristotinjak, a u Letnici pedesetak. Godine 1991. na cijelom Kosovu bilo ih je 8.800.

Hrvati na Kosovu, kojih je po popisu iz 1991. bilo 8800, dobili su status manjine zakonom iz 2011., a vlasti u Prištini obećavaju da će, čim se bude mijenjao ustav, postati i ustavna kategorija.

-Bit će to simbolički korak, ne samo prema njima, nego i prema Hrvatskoj s kojom imamo odlične povijesne odnose i prijateljstvo", rekao je.

Vlasti Kosova podupiru i ideju da Hrvati uđu u policiju, obećavaju izgradnju cesta i potporu konkretnim projektima koji bi trebali poboljšati uvjete života u tom siromašnom kraju.

-Želimo da Hrvati ostanu na Kosovu, a ne da odlaze kao prije 30 godina zbog rata i srbijanske okupacije - rekao je Hoxhaj.

Pozvao je Hrvatske tvrtke da ulažu na Kosovu, jamčeči im sigurnost investicija i prijateljski odnos kosovskog naroda.

 

M.M. 

Template Design © Joomla Templates | GavickPro. All rights reserved.