Logo

Hvale vrijedna je svaka inicijativa koja se prisjeća nevinih žrtava, koje su mučli likvidirane i potom bacane u jame diljem bivše države. Međutim, g. Zafranović je ovdje u stanovitom smislu ostao nedorečen. Možda je trebalo malo preciznije definirati o kojim se točno jamama radi.

Recimo, je li u osvrtu mislio na Tezno kraj Maribora, jamu i najveće dokumentirano stratište hrvatskih zarobljenika. Od 19. do 26. svibnja 1945. partizanske jedinice strijeljale su zarobljenike i tijela bacale u njemački protutenkovski rov. Slovenska komisija za prikrivena grobišta 2007. utvrdila je ostatke na duljini od oko 940 metara i procijenila oko 15.000 žrtava, pripadnika hrvatskih oružanih snaga i civila. Pri gradnji autoceste 1999. samo je u jedmom kratkom odsječku ekshumirano je 1.179 posmrtnih ostataka.

Je li g. Zafranović mislio možda na Kočevski Rog. Krške jame u kojima su početkom lipnja 1945. likvidirani zarobljenici dovoženi vlakovima. Glavnina žrtava bili su slovenski domobrani, ali značajan dio činili su i hrvatski vojnici. Procjene za cijeli kompleks kreću se oko 10–12 tisuća.

Je li mislio možda na Macelj/Lepa Bukva. Šumsko područje s desecima jama. Iskapanja 1992. dala su 1.163 kostura iz 26 grobnica. Udruge žrtava i svjedoci govore o znatno većem broju, procjene i preko 20 tisuća u neistraženim jamama. Stradanje je trajalo krajem svibnja i u lipnju 1945., među identificiranima bili su vojnici i skupina svećenika i franjevaca ubijenih u noći 4./5. lipnja.

Je li g. Zafranović mislio možda na Hudu Jamu/Barbarin rov. Napušteni rudnik kraj Laškog. U oknu su 2009. otkriveni ostaci više tisuća ljudi, neke procjene idu prema 4.000 samo u jednom rovu, pretežno slovenskih i hrvatskih vojnika te civila, ubijenih krajem rata i neposredno nakon njega.

Je li možda mislio na neka ostala često spominjana mjesta:

Teharje i okolica Celja, sabirni logor i grobišta, Crngrob kraj Škofje Loke, sabirni logori i stratišta na zagrebačkom području Prečko, Jankomir, Kanal, Podsused, Gračani i okolica, gdje su kolone prolazile i gdje su vršene likvidacije. Ili na neka grobišta uz rutu marševa prema Karlovcu, Sisku, Bjelovaru i dalje.

Je li možda mislio na stotine drugih poslijeratnih ubojstava razoružanih zarobljenika i civila koja su bila su tabu tema i u Jugoslaviji ali i danas u Hrvatskoj.

Zna li možda g. Zafranović da Zagreb leži na stotinama neotkrivenih takvih jama, a o Bosni i Hercegovini, sa stotinama neispitanih jama, da i ne govorimo.

Ili samo partizani i Srbi imaju pravo na status žrtve, dok će drugi i dalje morati čekati taj status.

 

Ivica Granić / Facebook

Template Design © Joomla Templates | GavickPro. All rights reserved.