Sabor raspravlja o izvješću Glavnog državnog odvjetnika za 2025.

Oporba je uoči rasprave o izvješću glavnog državnog odvjetnika o radu DORH-a za 2025., pozvala Ivana Turudića da pokaže odgovornost u "prijelomnom trenutku" i pokrene postupke protiv onih koji su opasnim otpadom trovali Liku, što su vladajući ocijenili političkim pritiskom. 

- Hrvatska treba glavnog državnog odvjetnika koji će biti u potpunosti neovisan, koji neće imati nikakve mutne 'dealove' sa sumnjivim tipovima, koji će znati da polaže račun Hrvatskom saboru, a preko Sabora i narodu, poručio je Mostov Nikola Grmoja tražeći stanku prije rasprave o izvješću. 

Pozvao je glavnog državnog odvjetnika da iskoristi svoju moć, pokaže hrabrost i otvori sve ladice u DORH-u, među kojima, kazao je, ima i njegovih kaznenih prijava. Pozvao je Turudića, također, da pokrene postupke protiv ljudi koji su trovali Liku i ljude, dodajući kako će odgovornost vladajućih za nepostupanje u Lici, s druge strane, kazniti građani na izborima. 

I Nino Raspudić (Drito) dotaknuo se teme otpada u Gospiću, istaknuvši kako trenutak u kojem raspravljaju o izvješću za 2025. ipak nije neutralan.  

- Ovo što se dogodilo u Lici je strahota, izravni udar na zdravlje ljudi. Došli ste na najosramoćeniju poziciju u Hrvatskoj, ali imate još uvijek priliku da osvjetlate obraz ne samo DORH-a nego i vlastiti. Ovo je trenutak prijeloma, budite svjesni odgovornosti i prilike i odradite ovaj posao oko Like kako spada, poručio je Turudiću. 

Zastupnica Možemo! Urša Raukar Gamulin navela je kako je, prema podacima iz izvješća o radu DORH-a, kriminal vezan uz uvoz i odlaganje otpada "eksplodirao" s 32 slučaja u 2024. na 103 u 2025. Upitala je zašto DORH nije, pozivajući se na načelo predostrožnosti, paralelno s izvidima omogućio sanaciju lokacije otpada u Gospiću.

- Dozvolili smo da se tri godine truju tlo i podzemne vode. Vlada nije učinila ništa i u tom smislu smatram da su odgovorni, kao što je odgovoran i DORH koji je to trebao uočiti, ako već Vlada nije, da se zaštite ljudi i okoliš, poručila je. 

Željko Lacković (Klub Nezavisnih i HSU) prozvao je oporbu zbog "neprimjerenog" političkog pritiska na rad neovisnog tijela.

- Iz njihovih istupa proizlazi da bi glavni državni odvjetnik trebao dobiti upute kako to biti glavni politički inkvizitor u istjerivanju ciljeva oporbe, rekao je. 

Tonči Restović (SDP) poručio je Turudiću da svi željno iščekuju podignute optužnice za slučaj otpada u Gospiću, a koje je glavni državni odvjetnik najavio kroz iduća dva tjedna.

DP-ov Stipo Mlinarić pozvao je Turudića da ne podliježe "histeriji" te apelirao da se DORH više angažira oko procesuiranja ratnih zločina, a HDZ-ov Ivan Malenica vratio je fokus na "meritum izvješća" u kojem se, naglasio je, po prvi puta vide pozitivni rezultati rada DORH-a. 

Sabor o izvješću glavnog državnog odvjetnika za 2025.

Saborski zastupnici danas su nastavili s radom raspravom o izvješću glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića o radu državnih odvjetništava u 2025. godini, tijekom koje je, navodi, povećana učinkovitost te je preokrenut trend rasta broja neriješenih predmeta.

Tijekom 2025. državna odvjetništva riješila su više predmeta nego što su ih zaprimila, čime je sustav prvi put nakon duljeg razdoblja počeo smanjivati postojeće zaostatke, navodi se u izvješću na koje je Vlada dala pozitivno mišljenje te predložila Saboru da ga prihvati. 

Ukupno je lani riješeno 242.391 predmet, gotovo pet posto više nego godinu ranije, broj novozaprimljenih predmeta bio je u blagom je padu, a broj neriješenih predmeta na kraju godine smanjen je za oko 15 posto na 48.908. Tako je udio neriješenih predmeta u ukupnom broju predmeta u radu pao na 16,8 posto, dok se u prethodnim godinama kretao oko 20 posto.

Stopa ažurnosti porasla je s 98 na 104 posto, što znači da su državna odvjetništva rješavala i zaostale predmete. Uz to, prosječno vrijeme potrebno za rješavanje dodatno je skraćeno, a povećan je i broj riješenih predmeta po rješavatelju.

Turudić navodi kako se sustav kadrovski oporavlja pa je broj zaposlenih porastao s 1902 u 2023. na 2028 krajem 2025. godine, uključujući povećanje broja državnoodvjetničkih dužnosnika sa 650 na 701. No, s druge strane upozorava na problem visoke prosječne dobi zaposlenih i predstojeću smjenu generacija.

Financijski aspekt rada također je prepoznat kao izuzetno važan. Iako su u 2025. godini povećana sredstva za rad, značajan novac i dalje odlazi na troškove međunarodnih arbitraža i postupaka pred stranim sudovima.

U izvješću se izdvajaju trendovi u korupcijskim predmetima i radu Uskoka, koji je u 2025. zaprimio 2301 prijavu - oko 20 posto više nego godinu ranije. Dominantna kaznena djela su zlouporaba položaja i ovlasti, prijave za davanje mita, zločinačko udruživanje, trgovanje drogom, utaje poreza, primanje mita, trgovanje utjecajem i nezakonito pogodovanje. 

Nakon provedenih istraga, čije se trajanje prema statistici također smanjuje, podignute su Uskokove optužnice protiv 447 osoba, dok su istrage obustavljene u tek osam slučajeva. Od svih Uskokovih optužnica sudska optužna vijeća samo su jednu u prošloj godini vratili na doradu.

Županijski sudovi u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci po Uskokovim optužnicama donijeli su ukupno 316 osuđujućih presuda, što znači da je udio osuđujućih presuda u ukupnom broju sudskih odluka preko 90 posto. 

Presude na temelju sporazuma činile su udio od 62,65 posto osuđujućih presuda i udio od 56,41 posto ukupnog broja sudskih odluka nakon potvrđivanja optužnica. 

Lani je sudskim presudama, donesenim u kaznenim postupcima u kojima su postupala redovna državna odvjetništva i Uskok, oduzeto ukupno 12,6 milijuna eura, što je najmanji iznos u petogodišnjem razdoblju.

To je, pojašnjava se, posljedica manjeg broja zaprimljenih sudskih odluka kojima je oduzeta imovinska korist u 2025. godini te nižih iznosa pribavljene imovinske koristi. Problem naplate dosuđenih imovinsko-pravnih zahtjeva očituje se i u tome što se u praksi često događa da okrivljenici ili njihove tvrtke ostanu bez imovine iz koje bi se šteta mogla naplatiti, pojašnjava Turudić.

Što se tiče komunikacije s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) ona je u izvješću ocijenjena profesionalnom, uz napomenu da se odvija razmjenom informacija po propisanoj proceduri, ali i kroz neposredne kontakte i održavanjem konzultativnih sastanaka.

M.M.