Logo

Županijski sud u Zagrebu presudio je da je štrajk u Zagrebačkom holdingu nezakonit. Sud je u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev Zagrebačkog holdinga protiv triju sindikata te im zabranio organiziranje i poduzimanje najavljenog štrajka. Tužba je bila podnesena protiv Sindikata komunalnih radnika i vozača Čistoća Zagreb, Sindikata prometnih komunalnih službi Hrvatske Zagreb te Sindikata komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske Zagreb.

– Ovaj sud je donio presudu kojom je u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev tužitelja, pročitala presudu sutkinja Ksenija Jakovčević. Sud je utvrdio da je organiziranje i poduzimanje štrajka nezakonito te je sindikatima zabranio njegovo organiziranje i poduzimanje. Sindikatima je također naloženo da Zagrebačkom holdingu nadoknade troškove parničnog postupka u iznosu od 625 eura, u roku od 15 dana.

U obrazloženju presude navedeno je da je sporazumom koji su strane potpisale 29. srpnja 2026., nakon isteka zakonskog roka od tri mjeseca produžene primjene, faktično sklopljen novi kolektivni ugovor koji obuhvaća sva prava i obveze iz kolektivnog ugovora iz 2025.

Sud je zato zaključio da je u trenutku pokretanja štrajka i dalje vrijedila odredba o socijalnom miru. Kako poslodavac, prema ocjeni suda, nije kršio obveze iz kolektivnog ugovora, štrajk je ocijenjen preuranjenim i nezakonitim.

Kao drugi razlog zbog kojeg je štrajk ocijenio nezakonitim, sud je naveo da prije njegova početka nisu bili utvrđeni poslovi koji se tijekom štrajka ne smiju prekidati. Sud je istaknuo da pravo na štrajk jest ustavno i konvencijski zaštićeno, ali nije apsolutno te se mora uskladiti sa zaštitom života, zdravlja i osobne sigurnosti drugih osoba.

Prema ocjeni suda, sindikati su prekršili Zakon o radu time što su započeli štrajk prije nego što je arbitraža donijela odluku o nužnim poslovima. Sud smatra da je utvrđivanje tih poslova zakonska pretpostavka za štrajk te da, budući da ona nije bila ispunjena, nije postojala zakonska osnova za ovaj štrajk.

Sud je kao dodatni razlog nezakonitosti štrajka naveo način na koji su vođeni pregovori. Prema obrazloženju, dobra vjera ne podrazumijeva samo sudjelovanje na sastancima, nego i iznošenje konkretnih prijedloga, obrazlaganje stavova, razmatranje prijedloga druge strane te stvarnu spremnost na približavanje stavova. Sud je zaključio da iz zapisnika proizlazi kako se pregovaranje svodilo na iznošenje prijedloga jedne pa druge strane i odgađanje sastanaka te da se na taj način nije pregovaralo u dobroj vjeri.

Podsjetimo, u ZET-u sindikati traže povećanje osnovice od 13 posto, a Uprava nudi 4,5 posto, uz naknadno usklađivanje s inflacijom. Istu ponudu od 4,5 posto povećanja osnovice, uz indeksaciju, dao je i Zagrebački holding. Grad i uprave pritom ističu da je osnovica početkom 2026. već povećana za 4,4 posto te računaju da bi, zajedno s ponuđenim povećanjem i usklađivanjem s inflacijom, u razdoblju od godinu dana ukupno porasla oko 14 posto.

Kolektivni ugovor ZET-a istekao je 31. ožujka, a Zagrebačkog holdinga 15. svibnja ove godine. Zakon o radu propisuje da se nakon isteka kolektivnog ugovora pravna pravila kojima se uređuju sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa nastavljaju primjenjivati kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu još tri mjeseca. Kolektivnim ugovorom može se ugovoriti i dulje razdoblje.

Dodatno, Holding i sindikati 29. srpnja sklopili su sporazum o nastavku primjene odredbi isteklog kolektivnog ugovora do sklapanja novoga, najdulje do 31. prosinca. Holding smatra da se nastavljaju primjenjivati sve odredbe, uključujući obvezu socijalnog mira, dok sindikati to osporavaju.

 

M.M.

 

Template Design © Joomla Templates | GavickPro. All rights reserved.