Križnim putem Golgote Hrvata

Inicijativni odbor organizacije „Križnim putem Golgote Hrvata“, iz Splitsko-dalmatinske županije sastavljen iz više od deset udruga proizišlih iz Domovinsko obrambenog rata, te tri političke stranke Splitsko-dalmatinske županije: HSP-a, HČSP-a i Obiteljske stranke, u četvrtak, 27. listopada, priredili su hodočasnički put u Sloveniju, kako bi sudjelovali u komemoraciji prijenosa posmrtnih ostataka i mise za žrtve iz Hude jame, koju je priredila Republika Slovenija u suradnji sa Biskupskom konferencijom Slovenije, i tako na dostojanstven način, odali pijetet žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća.

Nositelj priređivanja odlaska bila je Hrvatska stranka prava iz Splitsko-dalmatinske županije, a na hodočasničkom putovanju sudjelovalo 130 osoba, među kojima je bilo i preživjelih sudionika s Križnog puta, te ratnih veterana i logoraša iz Domovinskog rata, te oko tridesetak članova iz udruge proizišlih iz Drugog svjetskog rata: Hrvatski Domobran Omiš i Udruga Hrvatske domovinske vojske Split, 41.-95.

Hodočasnici predvođeni don Mladenom Vukasovićem, župnikom iz Medova Doca kraj Imotskoga, najprije su hodočastili u naselje Huda Jama u kojem je rudnik Sv. Barbara, gdje je izvršen stravični zločin na Hrvatima (2000), Slovencima (700) i Austrijancima (300). Nakon što je don Mladen izmolio odrješenje, položeni su vijence i zapaljene svijeće, u kapelici ispred rudnika. Tu su se podsjetili da je 3. listopada ove godine, kod kapele na ulazu rudarskoga rova Sv. Barbara u Hudoj jami započeo javni pokop oko 800 do sada iskopanih žrtava masovnog ubijanja nakon Drugoga svjetskog rata.

Potom je glumac Božidar Alić krasnoslovio stihove neimenovanog robijaša s Križnog puta, te gospođa Anđelka Orlić otpjevala jednu pjesmu, a čuli su se i stihovi pok Ivana Miljka, „Dok putujete cestama uz Dravu, gledajte šume, oblake i travu, polja i brda zemlje Slovenije; pedlja joj nema gdje nam groba nije, pomolite se i prignite glavu!“ Potom su hodočasnici s dva autobusa i dva kombi vozila nastavili put u Maribor kako bi sudjelovali na misi zadušnici u mariborskoj stolnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja i pridružili se mnoštvu vjernika okupljenih u katedrali i ispred, veličanstvenom ispraćaju koji dolikuje – čovjeku. A misu zadušnicu, za bez suda ubijene žrtve Hude jame, predvodio je u mariborskoj stolnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja, mariborski nadbiskup mons. Alojz Cvikl. U suslavlju su bili i celjski biskup Stanislav Lipovšek, mariborski nadbiskup u miru Marjan Turnšek, mariborski pomoćni biskup u miru Jožef Smej i vojni vikar Tadej Jakopič, te vojni ordinarij u RH Jure Bogdan, vojni ordinarij u Bosne i Hercegovine Tomo Vukšić, gospićko-senjski biskup u miru Mile Bogović, te još četrdesetak svećenika.

>>Održana Misa zadušnica za Žrtve Hude jame

Propovjednik je u svojoj homiliji između ostaloga kazao: „Danas smo se okupili ovdje u našoj stolnici na sprovodnoj misi za sve žrtve Hude jame da se s njima oprostimo, te ih predamo Božjoj ljubavi i milosrđu, rekao je nadbiskup, te izrazio nadu da će se u budućnosti saznati tko su te žrtve imenom i prezimenom, kao i drugi podaci, te će im biti omogućen dostojanstven pokop u obiteljske grobove. Nadalje je naglasio kako su slovenski biskupi pozdravili napore državnih institucija i organizacija civilnog društva kako bi se osigurao pokop ubijenih žrtava poraća.“

Potom su pridruženi s ostalim vjernicima u pogrebnoj koloni krenuli u Spomen park Dobrava, gdje je nakon molitve odrješenja, kovčeg sa posmrtnim ostatcima simbolično pokopan u Parku, u čijoj blizini odmaraju kosti žrtava komunističkog zločina iskopanih u šumi Tezno, kada se 1999.godine radila autocesta u Sloveniji. Pokolj u Teznom koji su počinili pripadnici 17. divizije 3. Jugoslavenske armije u razdoblju od 19. do 26. svibnja 1945. godine. Bez suđenja su masovno ubijali civile i vojnike, domobranske… Procjenjuje se da je ubijeno 15.000 do 30.000 ratnih zarobljenika, pretežito Hrvata, po procjeni nekih analitičara možda i najveća masovna grobnica od dosada obilježenih 600 grobišta.

Cijeli hodočasnički put, od Splita do Huda jame i Maribora snimali su kamermani TV Jadrana, koje je predvodio Zoran Vrbatović, za potrebe stvaranja dokumentarnog filma. Od molitve u autobusima, krasnoslovlja prigodnih pjesama, kratkih iskaza o mučeničkoj povijesti Hrvata, potom događaji kraj Huda jame, pred stolnom crkvom sv. Ivana Krstitelja u Mariboru, do završnog djela komemoracije na spomen parku Dobrava u Mariboru, te povratka u Split. Među živućim svjedocima bio je Ivan Delić iz Broćanca/konjsko i Andrija Pivčević (Gata, 1934.) koji je kao osmogodišnjak, preživio (izboden noževima i bajonetama) strašan četnički pokolj u Gatima kraj Omiša, 1. listopada 1942. godine, gdje je zapaljeno selo i ubijeno79 nedužnih žitelja, najmlađa žrtva imala 9 mjeseci, a najstarija starica 87. godina. A cijeli putem,“ da bi hodočasnici bili zadovoljni brinuli su se organizatori Inicijativnog odbora „Križnim putem Gologote hrvatskog naroda“ gospoda: Žare Pehar, Ivica Vladava, Grgo Jelavić Mitrović i Vinko Buzov, kako bi svi hodočasnici ponijeli u sebi doživljaj ponaosob, u trajnom sjećanju, na ovaj posebni dan - za sve Hrvate i sve hrvatske mučenike. Neka im je vječni život na nebesima!

Svima, koji su sudjelovali ovom važnom događaju, kada su se kosti hrvatskih mučenika konačno, koji nisu imali nikakva prava ali su evo napokon ipak neki od njih stekle pravo na grob i dočekale svoj smiraj, svima, je doista bilo ispunjeno srce i duša, mirom. Svi su bili duboko potreseni novim saznanjima, ali im je duša bila puna ushita i nade, jer su ovi hrvatski mučenici doživjeli dugo čekano priznanje, koje su se moglo iščitati iz riječi slovenskog predsjednika Boruta Pahora izrečenim kraj Spomen parka na Dobravi"da, i dalje teško razumijemo najskrivenije tajne ljudskog uma koji je sposoban za najplemenitija, ali i za najstrašnija djela. Zato razumijemo povijesne, političke i moralne zablude koje nikada ne smijemo ponoviti bez obzira na naša različita vjerska ili politička uvjerenja ili upravo zbog njih. To nam danas daje snagu i hrabrost da budemo ovdje, Slovenci, Hrvati, svi koji imamo žrtve u Hudoj jami.'' 

Neka inicijativa „Križnim putem Gologote Hrvata“ bude ustrajna i dalje, te neka sa domoljubnim srcem priređuje hodočašća na (ne) izbrojena grobišta Hrvata iz Drugog svjetskog rata i poraća, i ne tako davnog Domovinsko obrambenog rata, čije su nam rane još uvijek svježe, ali su, stup, snaga i ponos, jedine nam slobodne i neovisne Republike Hrvatske, koju smo čekali trinaest stoljeća.- poručili su hodočasnici na povratku u Split.

Dragica Zeljko Selak