Presuda Kovačević: Kako je sud u Strasbourgu zatvorio vrata „građanskoj BiH“

Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava odbacilo je predstavku Slavena Kovačevića ocijenivši da podnositelj uopće nema status žrtve a njegov zahtjev ocijenjen je kao nedopušten. Umjesto zaštite individualnih prava, Sud je zaključio da je riječ o pokušaju da se kroz "actio popularis", zahtjev u ime „javnog interesa“ nametne temeljita izmjena Ustava i izbornog zakona BiH.

Sud je jasno naglasio da Europska konvencija ne dopušta takve apstraktne tužbe kojima bi se međunarodni sud pretvarao u instrument političkih reformi. To je, prema ocjeni pravnih stručnjaka, presudni argument zbog kojeg je predstavka proglašena nedopuštenom, prenosi RTV HB.

Izborne jedinice; europski standard, a ne diskriminacija

Posebno značajni dijelovi presude nalaze se u paragrafima 203. i 204., gdje Sud podsjeća da je podjela nacionalnog teritorija na izborne jedinice – uz uvjet prebivališta, uobičajena praksa europskih demokracija, uključujući i federalne i unitarne države.

203. Sud u vezi s tim primjećuje da su podjela nacionalnog teritorija na izborne jedinice u svrhu izbora i prateći zahtjevi prebivališta za ostvarivanje aktivnog biračkog prava vrlo česte značajke europskih izbornih sustava[15], uključujući i u nefederalnim državama (vidi, mutatis mutandis, Bompard protiv Francuske (odl.), br. 44081/02, ECHR 2006-IV, i Mironescu protiv Rumunjske, br. 17504/18, §§ 38. i 39., 30. studenoga 2021.; vidi također podneske Vlade Republike Hrvatske u tom pogledu iznesene u stavku 160. gore). Sud je prihvatio da izborni sustav koji nameće teritorijalnu poveznicu između birača i njihovih izabranih predstavnika slijedi legitiman cilj, usklađen s načelom vladavine prava i općim ciljevima Konvencije (vidi Mironescu, citirano gore, § 39., i predmete tamo navedene). Države uživaju široku slobodu procjene na ovom području te mogu odlučiti uspostaviti izborne jedinice na temelju postojećih administrativnih granica ili drugih administrativnih, geografskih ili ustavnih kriterija koje mogu odrediti u skladu sa svojim posebnim potrebama i uvjetima.

204. Sukladno tome, birači mogu biti podvrgnuti izbornim pravilima koja mogu varirati ovisno, općenito, o tome gdje su upisani u birački popis, uključujući i u pogledu izbora dostupnih kandidata, broja mjesta dodijeljenih svakoj izbornoj jedinici ili čak u vezi s određenim oblikom glasanja koji se koristi u izbornoj jedinici (vidi, na primjer, Lindsay i drugi protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br. 8364/78, odluka Komisije od 8. ožujka 1979., DR 15, str. 247.; Sevinger i Eman protiv Nizozemske (odl.), br. 17173/07 i 17180/17, 6. rujna 2007.; i Oran protiv Turske, br. 28881/07 i 37920/07, §§ 55-68, 15. travnja 2014.). To je osobito slučaj kada je riječ o drugom zakonodavnom domu, bilo u federalnoj ili unitarnoj državi, budući da u mnogim slučajevima takvi domovi služe osiguravanju zastupljenosti takvih subnacionalnih entiteta ili vlasti svojstvenih ustavnom ustroju svake države ili zastupanju drugih posebnih interesa, za razliku od interesa opće populacije (vidi podnesak amici curiae Venecijanske komisije za Ustavni sud Bosne i Hercegovine i njezino izvješće o dvodomnom sustavu, navedeno u stavcima 64. i 66. gore).

Drugim riječima, izborni sustav BiH, u kojem osim izbora za građanske domove postoje i tijela vlasti koja su namjenjena za zaštitu kolektivnih prava, nije nikakav izuzetak niti oblik diskriminacije, nego sasvim legitiman okvir u skladu s europskim standardima. Državama se, ističe Sud, ostavlja široka sloboda da same odluče o kriterijima oblikovanja izbornih jedinica, bilo da su oni administrativni, geografski ili ustavni.

 Sud u Strasbourgu prestaje biti adresa za unitarizaciju BiH

Ovom presudom, Veliko vijeće poslalo je jasnu poruku: Europski sud za ljudska prava neće se baviti ustavnim uređenjem BiH, niti će preuzimati ulogu arbitra u političkim pitanjima. Time su zaustavljeni i budući pokušaji da se kroz Strasbourg ruši daytonski okvir federalizma i konsocijacije.

Za mnoge zagovornike tzv. „građanske BiH“, presuda Kovačeviću predstavlja težak udarac, jer im je uskraćena mogućnost da međunarodnim sudskim putem zaobiđu domaći politički proces. Strasbourški sud, umjesto da otvori prostor unitarističkim zahtjevima, potvrdio je legitimitet postojećeg modela podjele vlasti i političke ravnoteže.

Kritika zloupotrebe prava i napadi na institucije

Sud je dodatno zabilježio da je Kovačević tijekom postupka koristio jezik neprihvatljiv za međunarodnu pravnu proceduru, uključujući osobne napade na suce, domaće institucije i međunarodne dužnosnike. To je ocijenjeno kao zloupotreba prava na individualnu predstavku, što je dodatno otežalo njegov položaj pred Sudom.

Upravo zato odluka je donesena gotovo jednoglasno; sa 16 glasova „za“ i samo jednim izdvojenim mišljenjem. Time je Sud dao do znanja da je linija tolerancije prema sličnim zahtjevima iscrpljena.

 Bunoza: Kraj pogrešnim tumačenjima Sejdić-Finci odluka

Ministar pravde BiH Davor Bunoza naglasio je da je dosadašnja praksa zapravo „naštetila onim snagama koje su godinama pogrešno tumačile odluke Sejdić-Finci i koje su nastojale ispuniti svoje političke ciljeve, a ne zaštititi ljudska prava onih građana koji nemaju pravo na kandidaturu“.

On je dodao kako se nada da će ova nova presuda Europskog suda pomoći da se napokon provedu ne samo ranije odluke Suda koje još uvijek nisu izvršene, nego i stavovi Ustavnog suda BiH, „koji su vrlo jasan temelj demokracije u Bosni i Hercegovini, a to je legitimno predstavljanje“.

Posebno je istaknuo kako se u točkama 203. i 204. presude u predmetu Kovačević doslovno navodi da države imaju pravo uređivati izborni sustav prema vlastitim specifičnostima.

„Dakle, vi riješite to pitanje na koji ćete način riješiti, imate pravo da imate i više izbornih jedinica s obzirom na ustavne specifičnosti Bosne i Hercegovine, jer mi u to ne ulazimo“, kazao je ministar Bunoza za RTV HB.

Bunoza je naglasio važnost same odluke: „Sada imamo napokon odluku Europskog suda koja ukazuje da jedna izborna jedinica zapravo nije rješenje za odluke Sejdić-Finci, Zorić, Pudarić. Ona može biti jedno od rješenja, ali nije jedino, kako se do sada tvrdilo.“

Zaključio je riječima da je dovoljno pročitati točku 203. presude i da će „sve biti jasno“.

 Presuda koja mijenja političku dinamiku

Analitičari i stručnjaci koji se bave ovom tematikom smatraju da je Strasbourg zauvijek zatvorio vrata pokušajima da se međunarodni sud koristi kao sredstvo za transformaciju BiH u unitarističku državu. Umjesto toga, Europski sud je jasno potvrdio da pitanje političkog i izbornog sustava BiH ostaje isključivo u nadležnosti domaćih institucija i političkog dijaloga.

Presuda Kovačeviću tako postaje presedan koji definira buduću praksu potvrđujući da međunarodni sudovi ne smiju postati arena za političke projekte, već isključivo za zaštitu individualnih prava.

M.J.