Grabar-Kitarović u pravu kada kaže da Vlada nije povukla novac iz postpristupnih fondova
Predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović (HDZ) u svom je prvom govoru u službenoj kampanji ponovila tezu s početka prosinca, da je Vlada počinila veleizdaju zbog toga što nije povukla ni kune od 11 milijardi kuna iz postpristupnih fondova EU-a za 2013. i 2014. godinu.
Riječ je o fondovima na koje Hrvatska ima pravo ulaskom u Uniju a na što u svojim istupima počesto ukazuje HDZ-ova eurozastupnica Ivana Maletić.
Time je i kampanja, ali i čitava priča o EU fondovima, ušla u višu fazu buke i nesnošljivosti na koju smo navikli u izborna vremena. No, brojke pokazuju da je Grabar-Kitarović u pravu kada kaže da Vlada nije povukla ni kune iz postpristupnih fondova, ali i da je bilo prilično nerealno očekivati da će u 2014. već biti povučen taj novac, piše Slobodna Dalmacija.
Ono što zvuči tužno jest da ćemo u 2014. biti neto-uplatitelji Unije jer ćemo više uplatiti na ime članarine nego što ćemo potrošiti iz EU fondova.
Sukladno podacima Ministarstva europskih fondova i regionalnog razvoja, rashodi za EU projekte (EU komponenta i nacionalno sufinanciranje) smanjeni su rebalansom proračuna za 2014. s 4,3 milijarde kuna na 3,1 milijardu kuna, od čega se 2,7 milijardi kuna odnosi na EU komponente, a 300 milijuna na nacionalnu komponentu. A kako naša godišnja članarina iznosi 3,6 milijardi kuna, to znači da ćemo ove godine biti za 900 milijuna kuna u minusu u odnosu na članarinu i EU sredstva koja smo potrošili. I to u slučaju da zbilja potrošimo, odnosno realiziramo, tih 2,7 milijardi kuna.
>>Grabar Kitarović: Povlačenje tek 25 posto raspoloživog novca iz EU fondova ravno je veleizdaji
U Ministarstvu su kazali da je EU uplatio više od 2,7 milijardi kuna u hrvatski Nacionalni fond, ali da taj novac nije u cijelosti utrošen. Sporije izvršenje projekata uvjetovano je uglavnom problemima u provedbi javne nabave (predugi žalbeni postupci), poslovanju tvrtki, posebno u građevinarstvu, obrazložili su loše podatke u Ministarstvu.
Na žalost, prema podacima Ministarstva europskih fondova, i 2013. smo bili u minusu – vrijednost ugovorenih projekata je iznosila 149,35 milijuna eura, a isplaćeno je 133,29 milijuna eura, odnosno oko milijardu kuna.
A kako smo te godine uplatili 1,8 milijardi kuna, u minusu smo bili 800 milijuna kuna. To znači da smo u dvije godine bili neto-kreditori Europske unije od minimalno 1,7 milijardi kuna, piše Slobodna Dalmacija.
M.M.