U jedanaest od 32 državne institucije koje su dostavile podatke na upit državnog zastupnika Šemsudina Mehmedovića zaposleno je znatno manje Hrvata nego što bi to trebalo biti. Time je, ponovno inzistirajući na brojkama o podzastupljenosti Bošnjaka, ovaj bivši SDA-ovac, koji u javnosti nastoji povećati svoju vidljivost putem tumačenja statistika, nehotice učinio uslugu Hrvatima.

Mehmedović, kao i druge nacionalističke opcije, vodi novu kampanju pod nazivom “proporcionalnost”, što mnogi vide kao pokušaj preuzimanja kontrole nad državom po modelu koji je Srbija koristila uoči raspada Jugoslavije.

Prema pisanju Večernjeg lista BiH, do 21. studenoga pristigli su podaci ili odgovori iz 36 institucija. Četiri institucije nisu dostavile podatke ili su odbile odgovoriti, poput Tajništva Predsjedništva BiH, najviše institucije zakonodavne vlasti.

Broj Hrvata zaposlenih u pojedinim institucijama znatno odstupa od kvota predviđenih načelom proporcionalnosti. Agencija za osiguranje BiH zapošljava samo jednoga Hrvata, a trebala bi dva. U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH rade četiri Hrvata, umjesto pet.

Institut za standardizaciju BiH ima četiri Hrvata, a trebao bi šest, dok Konkurencijsko vijeće BiH zaposleno ima samo tri Hrvata, a trebalo bi ih biti pet. Neovisni operator sustava BiH zapošljava 13 Hrvata, a prema izračunima njih bi trebalo biti 15.

Tajništvo Ustavnog suda BiH zapošljava 12 Hrvata, umjesto 18. Služba za poslove sa strancima zapošljava 38 Hrvata, a trebala bi 41. Služba za zajedničke poslove institucija BiH ima 80 Hrvata, dok bi ih trebalo biti 86. Sud BiH zapošljava 25 Hrvata, umjesto potrebnih 41, a Tužiteljstvo BiH 31 umjesto 39. Vijeće za državnu pomoć BiH zapošljava jednog Hrvata, iako bi ih prema udjelu trebalo biti dva.

Ukupno gledajući, 32 institucije koje su dostavile podatke zapošljavaju 2054 osobe: 943 Bošnjaka, 344 Hrvata, 664 Srbina, 18 neopredijeljenih i 85 ostalih. Hrvati tako čine 16,75% zaposlenih, dok bi prema popisu iz 1991. njihov udio trebao iznositi 17,3%. Popis iz 1991. i dalje je temelj za sve izračune, budući da Aneks 7 nije proglašen ispunjenim.

Problem proporcionalnosti nije vidljiv samo u ukupnom broju zaposlenih, već i u strukturi vodećih službenika. Od 281 rukovodećeg službenika, 95 su Bošnjaci, 90 Srbi, a 80 Hrvati, uz 5 neopredijeljenih i 11 ostalih. Ove brojke jasno pokazuju neravnotežu u odnosu na ukupni udio Hrvata u institucijama.

Najveće odstupanje primjetno je u pravosudnim institucijama – Sudu BiH i Tužiteljstvu BiH – gdje je broj zaposlenih Hrvata daleko ispod onoga što bi proporcionalnost zahtijevala.

Ovakva disproporcija u ključnim državnim institucijama ukazuje na dugotrajan problem u zapošljavanju i raspodjeli utjecaja u državnoj upravi. Posebno zabrinjava činjenica da se neravnoteža pojavljuje upravo u institucijama od najvećeg značaja za pravnu sigurnost i stabilnost države.

Nedovoljna zastupljenost jednog konstitutivnog naroda može dodatno narušiti povjerenje javnosti u pravosudni sustav.

Ostaje pitanje hoće li nadležni politički akteri, uključujući i samog zastupnika Šemsudina Mehmedovića, kojemu se, unatoč svemu, mora priznati upornost, poduzeti konkretne korake kako bi se ove nepravilnosti konačno ispravile.

M.M.

Share
0