Središnje izborno povjerenstvo BiH, raspisalo je Opće izbore u BiH i unatoč mnogobrojnim rupama u izbornom zakonu. Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog Sabora BiH, Božo Ljubić, smatra kako nakon ovakve odluke jedinim logičnim potezom može biti nametanje izmjene Izbornog zakona od strane Visokog predstavnika.

-Član SIP-a Suad Arnautović bio eksplicitan i najavio je da će SIP raspisati izbore za 2. listopada jer ih na to „obvezuje Izborni zakon“. Ja tvrdim da BiH nema Izborni zakon na osnovu kojega je moguće na ustavan i zakonit način provesti izbore. Naime, Ustavni sud je, na osnovu moje ustavne tužbe, proglasio neustavnim dio Izbornog zakona koji regulira izbor delegata/izaslanika u Dom naroda BiH. Nakon što Parlamentarna skupština nije u zadanom roku izmijenila Izborni zakon, Ustavni sud je 2017. stavio van snage taj dio Izbornog zakona, te sada imamo golemu „rupu u Zakonu“. Tako da sada nije moguće na zakonit način izabrati Dom naroda Federacije a samim tim niti predsjednika i dopredsjednike Federacije a niti Dom naroda Parlamenta BiH, jer se dvije trećine izaslanika, 10 od 15, Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH bira iz Doma naroda Federacije. Ja znam da našoj tradiciji na „zapadnom Balkanu“ nije strano „korištenje rupa u zakonima“. Nadam se da se naši međunarodni partneri neće pridružiti ovoj tradiciji. Uz to ni Središnje izborno povjerenstvo nije imenovano na zakonit način, pa nema niti uvjeta za zakonite i poštene izbore, istaknuo je Ljubič u razgovoru za Hrvatski Medijski Servis.

Od Visokog predstavnika očekuje nametanje izmjene Izbornog zakona u sladu s Odlukom Ustavnog suda BiH.

-Bez obzira na kontroverze oko imenovanja Christiana Schmidta na poziciju visokog predstavnika, on ima podršku neporecivih centara moći u međunarodnoj zajednici i kao takvoga ga imamo pravo obvezivati na odgovorno korištenje svoje funkcije. Izbori bez promjene Izbornog zakona ne bi bili ni slobodni niti pošteni a Visoki predstavnik je za to, između ostalog zadužen. Zato ga je držim obvezanim da nametne izmjene Izbornog zakona u sladu s Odlukom Ustavnog suda BiH i omogućiti legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda kako u Predsjedništvu tako i domovima naroda, te sukladno Odluci Europskog suda za ljudska prava, omogućiti svim građanima da se kandidiraju, navodi Ljubić.

Nije sklon ideji blokiranja ulaska Finske I Švedske u NATO savez.

-Smatram da su i predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović doprinijeli da se hrvatsko pitanje u BiH internacionalizira i postane vidljivo u centrima moći međunarodne zajednice. Naravno, odgovornosti i nadležnosti Vlade i diplomacije su mnogo veće i s te strane je poduzeto i najviše aktivnosti na međunarodnom planu. Cijenim zauzetost predsjednika Milanovića za hrvatsku ravnopravnost u BiH ali osobno, ali i kao član Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora, nisam sklon sankcioniranju Finske i Švedske ako zatraže prijem u NATO. Smatram da i bez toga Hrvatska ima dovoljno instrumenata da kod svojih saveznika u EU i NATO, a među njima su i „neporecivi centri moći“ nadležni za odluke međunarodne zajednice u BiH, ishode podršku legitimnim ustavnim pravima hrvatskog naroda u BiH, naglasio je.

Smatra da Hrvatska treba ozbiljno razmotriti uvođenje sankcija za Željka Komšića.

-S druge strane smatram da Hrvatska treba ozbiljno razmotriti uvođenje sankcija za sve one u BiH ali i izvan BiH koji rade protiv hrvatskih državnih i nacionalnih interesa. Primjera radi Ž. Komšić prije par tjedana u Mostaru izjavi da Hrvatska i Srbija nastavljaju agresiju na BiH, te da je zadovoljan što su propali pregovori oko izmjena Izbornog zakona „jer bi to omogućilo Hrvatskoj da upravlja u BiH.“ Isti taj Komšić je prije par godina pokrenuo tužbu protiv Hrvatske zbog gradnje Pelješkog mosta a njegov savjetnik je prije nekoliko godina priprijetio slanjem vehabija na Jadran tijekom turističke sezone. Hrvatska koja je uvela sankcije jednom Lavrovu ili Putinu, s razlogom, ne bi se trebala suzdržavati od uvođenja sankcija onima koji rade protiv hrvatskih državnih i nacionalnih interesa. Kako onima iz BiH tako i izvan BiH, zaključio je Ljubić.

M.J.