Hrvatska

Domagoj Ante Petrić: Radim i dalje za Hrvatsku, i tako ću raditi do kraja života

Domagoj Ante Petrić je član predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva, bivši doministar u Ministarstvu Povratka i iseljeništva, bivši zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika, publicist i novinar, nekad aktivan u Republici Argentini, a danas u Hrvatskoj. U Argentini je bio aktivan u tamošnjoj politici i u djelatnostima usmjerenima ka oslobođenju Hrvatske, te je bio tajnik za kulturu i informiranje u prvom predstavništvu Republike Hrvatske. U Hrvatsku  je iz emigracije prvi puta došao 1991. godine.

200 bogatih obitelji su "Pusićkino maslo"

U svojoj knjizi "Industrijska demokracija i civilno društvo" (1986), autorica Vesna Pusić opširno opisuje i  zalaže se za demokraciju, kojoj bi cilj bio "velika koncentracija kapitala u odabranom krugu upravljačke elite", odnosno malobrojnh menađera koji pak "čine elitu koja ima natproporcionalnu kontrolu nad raspolaganjem ekonomskim resursima o kojima ovisi većina društva".

Kosor: Dogovorom o glasovanju dijaspore "dobila Hrvatska"

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor rekla je danas da je njezinim dogovorom s predsjednikom SDP-a Zoranom Milanovićem oko glasovanja dijaspore 'dobila Hrvatska'. 'Tim smo dogovorom za svagda osigurali glasovanje hrvatskih državljana izvan granica Hrvatske', rekla je Kosor novinarima nakon 16. konferencije Zajednice povratnika Hrvatske.

Tito mason - dokazi i indicije

O pravom porijeklu i misiji Josipa (Josifa) Broza zvanog Tito, nagađali su i pisali mnogi, a legende i kuloarske priče su vodile do mnogih nevjerovatnih otkrića. Tako su neki tvrdili da Tito uopće nije Josip Broz iz Kumrovca, već njemu nalik ruski Židov, koji je zamjenio na ruskom frontu poginulog Broza. O tome su ,međutim napisane i brojne studije, a samo u prošloj godini je izdano nekoliko opsežnih knjiga o Titovom liku i djelu, pa bi svako daljnje razmatranje tog aspekta njegova života bilo bespredmetno i suvišno.

Zločini u Zrinu i bezobrazna šutnja (2)

Prigodom obilježavanja krvavog partizanskog genocida i sjećanja na stradale hrvatske žrtve u Zrinu, 7. rujna 2008. na temeljima župne crkve Našašća Svetog Križa, misno slavlje predvodio je pomoćni biskup zagrebački mons. Valentin Pozaić. U svojoj propovijedi je rekao: Danas nije moguće ne sjetiti se jednog drugog uništenja vašega grada: onoga po rukama mržnje i nasilja onih koji se danas nasilno pokušavaju bezazleno zvati antifašistima. Datumi su značajni: 7. rujna 1566. uništile su osmanlije Zrinski grad Siget, i njegove branitelje. Dana 9. rujna 1943. uništili su tzv. antifašisti grad Zrin i njegove stanovnike.

Zločini u Zrinu i bezobrazna šutnja (1)

Prošle godine u rujnu, na misi zadušnici u Zrinu, predsjednik komisije Justitia et pax biskup Vlado Košić postavio je otvoreno pitanje odgovornima u današnjoj hrvatskoj državi: kako je moguće da nitko od protjeranih Zrinjana do danas nije ostvario pravo na povrat očito nepravedno oduzete imovine!? Pitanje su prešutjeli svi dnevni hrvatski mediji, pitanje zločina u Zrinu prešućuje hrvatska vlast i odgovorna ministrstva.

Reportaža: Starohrvatska crkva Svetog Spasa na izvoru rijeke Cetine

Velika je šteta, a možda i tragedija, što u nas ima u velikom broju ljudi koji iskazuju prezir na vlastito podrijetlo. Kako je to čudnovato. Alberto Fortis (+1803.), augustinac, botaničar i mineralog iz Padove, oduševio je ondašnju europsku intelektualnu elitu putopisom iz Dalmacije i Dalmatinske zagore (Put po Dalmaciji, 1774.): "Pokraj malena zaseoka Jarebice, tri milje od Vrlike, podno jednog su mramornog brijega četiri glavna izvora Tilurusa, što ga stanovnici zovu Cetinom, koji se poslije kratka toka svi slijevaju u jedno korito dajući tome mjestu ime Vrilo Cetine... ". Ovom kratkom opisu iz Fortisovog putopisa svakako treba dodati i kultnu starohrvatsku crkvu Svetog Spasa u Vrh Riki koja se nalazi nedaleko od izvora rijeke Cetine. Doista je kulturna i politička sramota, da danas na ovom tako značajnom arheološkom lokalitetu hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta nije postavljen neki natpis ili uobičajena turistička info-tabla.